Ulaskom u 2020. godinu započelo je novo desetljeće koje bi moglo donijeti neke od najvećih promjena u historiji automobilske industrije.

Dok mnogi smatraju da su električni automobili i autonomna vožnja budućnost, takve tehnologije iz dana u dan postaju sadašnjost.

U prethodnih deset godina skoro se svaki proizvođač automobila počeo razvijati u tome smjeru, ali počele su se mijenjati i navike vozača te zakoni određenih država.

Njemačka je prva država u svijetu koja je zabranila ulaz starijim dizelašima u određene dijelove gradova, upravo zbog prevelikog zagađenja okoliša, a pitanje je vremena kad će se to početi događati i širom cijele Europe.

Smatra se da će 2025. godina biti prekretnica s takvim zakonima, jer će do tada velik broj automobila imati hibridni ili električni pogon pa tako vozači koji ga neće imati, bit će jednostavno primorani kupiti isti. Stoga smo istražili koje su najveće promjene koje bi nas mogle iščekivati u narednom desetljeću.

1. Smanjit će se broj vozila po stanovniku

Tradicionalan način posjedovanja vozila za desetak godina vjerojatno više neće biti takav kakvog ga danas poznajemo. Veći evropski gradovi postali su zatrpani automobilima.

Sve je teže pronaći parkirno mjesto, porezi na vozila su sve veći, a i sami troškovi održavanja mnogima nisu pretjerano dragi. Upravo zbog toga postepeno se smanjuje broj vozača koji želi imati vlastite automobile, a sve su popularnije usluge poput car-sharing-a.

One pružaju vozačima da ne moraju više plaćati registraciju, poreze na vozila, parkinge i općenito brinuti se o autu jer svugdje u gradu mogu si pronaći automobil s kojim će doći od točke A do točke B. Iako u BiH takve navike još nisu pretjerano vidljive, u evropskim gradovima poput Londona, Berlina ili Pariza sve je više takvih usluga koje olakšavaju prijevoz svojim stanovnicima. Stoga je pitanje vremena kada će takve usluge zavladati i na našim prostorima.

2. Proizvođači će se spajati u veće korporacije

Korporacije, poput Volkswagena, koje obuhvaćaju velik broj proizvođača vozila nisu ništa novo, ali se smatra da će se u narednih deset godina još više njih ujediniti.

Naime, razvoj novih tehnologija toliko napreduje da si ne može svaka kompanija zasebno priuštiti vlastiti razvoj, pa dolazi do jednostavnih saradnji. Jedan od dobrih primjera je saradnja Toyote i BMW-a prilikom stvaranja nove Supre i modela Z4, u kojemu je dijeljena ista platforma, motori i općenito tehnologija.

No sve je češći slučaj da si proizvođači žele olakšati proizvodnju automobila u potpunosti pa dolazi do ujedinjenja u korporacije ili prodaje određenih brendova.

Jedan od posljednjih primjera otkupa brenda je prelazak Opela u francusku grupaciju PSA, ali bilo je i pregovora oko spajanja grupacija PSA i FCA (Fiat Chrysler Automobiles). S obzirom na promjene u tehnologijama koje nas iščekuju u nekoliko narednih godina, vrlo je moguće da će ovakvih spajanja grupacija ili brendova biti sve više i više.

3. Električni automobili postat će svakodnevica

Tesla je 2012. godine predstavila Model S te tim modelom zadala udarac automobilskoj, ali i naftnoj industriji, kakav mnogi nisu niti sanjali.

S obzirom na poprilično uspješnu prodaju i relativno dobar razvoj, iz dana u dan se počela poticati sve veća svijest o mogućnostima električnih automobila, ali i o ekologiji.

Upravo je to kroz proteklih osam godina natjeralo sve proizvođače automobila da počnu razmišljati o svojoj egzistenciji o budućnosti pa danas gotovo nema niti jednog proizvođača koji u svojoj ponudi nema hibridnih i električnih automobila ili da ih barem planira napraviti.

Osim Tesle, velik dio „kolača“ uzeli su i Renault, Nissan, Toyota te Volkswagen, s obzirom na to da su se dovoljno rano uključili u svijet struje. Samo Volkswagen predviđa da će između 2020. i 2030. godine proizvesti i prodati oko 22 miliona potpuno električnih automobila, započevši s modelom ID.3 koji vrlo skoro dolazi na tržište.

Naravno, ne može samo automobilska industrija toliko utiecati na stanje svijesti u narodu pa veliku ulogu ovdje imaju i same države.

Osim toga, svakodnevno se gradi infrastruktura punjača diljem gradova kako bi se omogućio što bolji prijelaz na električne automobile. No takvi poticaji nose i svoju cijenu jer države već pripremaju zakone kojima će napraviti ograničenja za kretanje starijih vozila koja zagađuju mnogo više od današnjih standarda, a sve to će vjerojatno biti popraćeno i dodatnim porezima prilikom registracije vozila.

Električni automobili iz dana u dan oduševljavaju svojim performansama, nude više snage, manje potrošnje, imaju veći doseg, a i cijena te tehnologije pomalo opada zbog sve masovnije proizvodnje. Stoga ne treba čuditi da takva vozila postaju sve češći izbor mnogih vozača diljem svijeta.

4. Velik broj automobila vozit će autonomno

Potpuna autonomija automobila ne očekuje nas još toliko skoro, ali različiti oblici takve vožnje već sada su aktualni u brojnim automobilima.

Valja razmisliti kada smo prvi puta vidjeli adaptivni tempomat ili park pilot, koji su danas već uvelike zastupljeni u većini novih automobila. To su bili samo temelji na kojima se počela graditi tehnologija autonomne vožnje.

Prema sigurnosnim standardima koje je postavio Euro NCAP, svaki novi automobil sada mora imati pomoć pri naglom kočenju i održavanje automobila unutar prometne trake, a svaki djelić u takvoj tehnologiji pridonosi većoj ocjeni prilikom testiranja.

Proizvođači poput Audija u novijim modelima nude određen stepen autonomne vožnje pomoću adaptivnog tempomata, a Tesla je napravila velik iskorak i s Autopilotom.

Stručnjaci smatraju da će se potpuno autonomna vozila početi masovno prodavati tek oko 2034. godine, ali zato je za očekivati da ćemo u narednih deset godina iskusiti niz novih tehnologija koje će nas samo još prilagođavati budućem načinu vožnje.

5. Dizelaši odlaze u historiju

Iako su dizelaši vjerojatno još uvijek najprodavaniji u svijetu, posljednjih nekoliko godina im je drastično pala i reputacija i prodaja. Naime, velika prekretnica u tome se dogodila 2015. godine zbog Volkswagenove krize „Diesel Gate“ kad je njemački proizvođač varao s informacijama koliko zapravo njihovi automobili imaju razinu CO2.

Nakon toga uvele su se povećane kontrole zagađenja, a i WLTP standard je „pritisnuo“ proizvođače ka smanjenju štetnih plinova. Nažalost, stručnjaci smatraju da su dizelaši dosegli krajnju granicu na tom području i da je samo pitanje vremena kad će se početi povlačiti s tržište jer više neće moći odgovarati ekološkim normama.

To se postepeno i počelo događati. Naprimjer, Nissan je nedavno najavio kako sljedeća generacija njihovog popularnog SUV-a Qashqaija neće imati u ponudi dizelske motore. No za razliku od dizelaša, smatra se da benzinski motori još uvijek imaju mjesta za napredak, a i često se mogu kombinovati s električnim pogonima.

Ovdje također velik uticaj imaju i državne vlasti. Kao što je prethodno spomenuto, Njemačka je već u nekoliko centara gradova zabranila dizelaše starijih godišta, a od 2020. godine su to najavili i London i Bristol. Smatra se da će se u sljedećih deset godina nastaviti takve zabrane širom cijele Europe.



Izvor:Jutarnji

Komentari

komentara

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR