Rješavanje problema prevare s polovnim automobilima vrijedne 8,77 milijardi eura: prilika za Evropu
Procjenjuje se da će evropsko tržište polovnih automobila u 2024. godini vrijediti 635 milijardi eura, ali problemi s prevarama i dalje postoje: 4,9% polovnih automobila u 2024. godini imalo je lažnu kilometražu, a 40% je pokazivalo znakove oštećenja.
Prije sedam godina, Evropski parlament je procijenio da bi prevara s brojačem kilometara mogla uzrokovati gubitke između 1,31 i 8,77 milijardi eura godišnje. Novija istraživanja sugeriraju gubitke od oko 5,3 milijarde eura godišnje, pri čemu mnogi slučajevi ostaju neotkriveni.
Pored finansijskih gubitaka, prikrivanje historije oštećenja vozila predstavlja stvarne sigurnosne rizike za kupce na tržištu polovnih automobila.
Tržišna rješenja za borbu protiv prevara već postoje, ali njihovo rješavanje na tržištu polovnih automobila zahtijevat će saradnju između preduzeća i javnog sektora širom EU.
Prevaranti koriste i evropski pristup privatnosti
Prevaranti s polovnim automobilima imaju koristi od evropskih pravila o privatnosti u nekim državama članicama EU.
To je zato što GDPR vrlo široko definira lične podatke, što otežava kompanijama koje obrađuju podatke o vozilima dijeljenje informacija, čak i kada su rizici za privatnost niski.
„Evropa može pronaći bolju ravnotežu između zaštite ličnih podataka i pružanja stvarnih alata nama, evropskim scale-up kompanijama, da nastavimo rasti i postanemo globalno konkurentni. Novac nije jedino rješenje – EU također treba liberalizirati pristup i korištenje podataka, posebno rješavanjem neravnoteže informacija koja nastaje kada imovina poput automobila promijeni vlasništvo. Kada automobil promijeni vlasnika, informacije o automobilu počinju zaostajati za fizičkom imovinom, ali legitimni interes potrošača za takve informacije ne nestaje – informacije moraju sustići automobil. To zahtijeva rješavanje širih pitanja kao što su fragmentacija podataka i osiguravanje da podaci mogu pratiti imovinu kroz promjene vlasništva“, kaže Rokas Medonis, izvršni direktor carVerticala, litvanske scale-up kompanije koja pruža izvještaje o historiji vozila.
On vjeruje da je borba protiv prevara na tržištu polovnih automobila trenutno izuzetno teška. „Zemlje ne razmjenjuju uvijek podatke o vozilima, mnogi zapisi o kilometraži ili šteti se nikada ne digitaliziraju, ne postoji usklađen pristup praćenju prodaje automobila unutar EU, što sve olakšava prikrivanje ove nepoštene prakse. To šteti potrošačima, kao i poštenim kompanijama, a koristi prevarantima“, kaže R. Medonis.
Fragmentirani pristup jedinstvenog tržišta razmjeni podataka o izvezenim automobilima dovodi zemlje uvoznice u opasnost.
Nasuprot tome, čak i kao članice EUCARIS-a (Evropskog informacionog sistema za automobile i vozačke dozvole) i sa sveobuhvatnim praćenjem podataka o automobilima usmjerenim na domaće tržište, zemlje poput Njemačke, Italije, Belgije i Holandije i dalje ograničavaju dijeljenje nekih podataka o historiji vozila za izvezene automobile.
Njemačka, najveći izvoznik polovnih automobila u EU koja također snabdijeva druga evropska tržišta polovnim automobilima, izvozi gotovo 2 miliona polovnih automobila godišnje, ali zvanični podaci o trgovini potcjenjuju ovu brojku za faktor šest. Zemlja pruža ograničene informacije, navodeći zabrinutost zbog GDPR-a. Kraftfahrt-Bundesamt (KBA) upravlja sofisticiranim sistemima za registraciju vozila koji omogućavaju detaljno praćenje historije vozila, iako pristup potpunim podacima ostaje ograničen i ne koristi se za zaštitu javnog interesa.
Belgija i Holandija slijede sličan pristup – iako imaju sofisticirane domaće sisteme za praćenje podataka o automobilima kao što su „Car-Pass“, „Nationale Auto Pas“ ili RDW (Holandska uprava za vozila), koji su svi drastično smanjili prevare s brojačima kilometara na domaćem tržištu, oni također ograničavaju sveobuhvatno dijeljenje podataka za izvezene automobile, dovodeći kupce iz drugih država članica EU u opasnost.
Italija također ne dijeli redovno svoje podatke o šteti na polovnim automobilima s drugim zemljama EU.
Ovaj pristup „prvo domaće tržište“, prisutan u nekim evropskim zemljama, potkopava zaštitu potrošača na nivou cijele EU i šire ciljeve jedinstvenog tržišta. Nadalje, budući da se mnogi automobili uvoze iz istih zapadnih zemalja, takva nedostupnost ugrožava kupce u drugim zemljama, posebno u istočnoj Evropi.
Transparentnost i privatnost mogu koegzistirati. Primjer nordijskih zemalja
EU ima dobre prakse iz kojih može učiti, gdje transparentnost i privatnost mogu koegzistirati.
Švedska i Finska uspjele su pronaći ravnotežu između privatnosti i dijeljenja podataka o rabljenim automobilima, štiteći ne samo interese domaćih potrošača, već i potrošača iz drugih zemalja nakon što automobil pređe granicu.
U Švedskoj agenciji za transport i finskom Trafikomu, kupci automobila mogu lako dobiti informacije o historiji vozila, uključujući kilometražu, vlasništvo i podatke o tehničkoj ispravnosti. Kako bi se osigurala transparentnost, važno je da su informacije o broju vozila dostupne kada automobili napuste zemlju i da ih obje zemlje dostave.
Ujedinjeno Kraljevstvo također nudi otvoreni pristup podacima o vozilima, podržavajući snažnu industriju tehničkih pregleda koja pomaže kupcima da izbjegnu prevaru. Iako je tržište Ujedinjenog Kraljevstva uglavnom domaće, njegov model dijeljenja podataka dobar je primjer ravnoteže između privatnosti i transparentnosti.
Poziv na jasnoću i razmjenu podataka na nivou EU
Da bi zaštitila ljude, EU treba definirati i uskladiti interakciju između Zakona o zaštiti podataka, Direktive o otvorenim podacima i GDPR-a. Transparentan okvir za pristup podacima o vozilima na nivou EU pomogao bi u smanjenju prevara, vraćanju povjerenja i podršci ciljevima pravedne digitalne ekonomije.
„Jasnija pravila i bolja razmjena podataka zaštitit će potrošače, podržati pošteno poslovanje i ojačati digitalnu ekonomiju Evrope. Pitanje je: da li je važnije zaštititi podatke koji ne otkrivaju lične podatke, ali pomažu potrošačima da razumiju stvarno stanje automobila, ili zaštititi prodavače koji žele sakriti važne činjenice?“, pita Rokas Medonis.
