Kupovina automobila donedavno je bila jednostavan proces u kojem su ljudi najčešće donosili odluku na temelju budžeta, fizičke privlačnosti vozila i kilometraže koju planiraju prevaljivati svake godine
Tako su oni koji odvoze manje od 15.000 kilometara godišnje odabirali benzince, a oni koji prevale više – dizelaše. Matematika je bila jednostavna – dizelaši sličnih performansi možda su bili inicijalno nešto skuplji te ih je valjalo servisirati po nešto višoj cijeni, no razliku su vratili nakon nekoliko desetaka hiljada kilometara korištenja zahvaljujući manjoj potrošnji i jeftinijem gorivu.
Dizelaši su se također hvalili 20-ak posto nižom emisijom CO2 u odnosu na benzince istih voznih osobina te su mnoge zemlje aktivno poticale njihovu kupnju u borbi za ekologiju. Bio je dobar osjećaj imati herojskog dizelaša u garaži.
Dizelaši, naime, emitiraju manje stakleničkog plina CO2, no zato u odnosu na benzince ispuštaju čak četiri puta više dušikovih oksida, čestica koje kod ljudi izazivaju kardiovaskularne bolesti te, prema njemačkoj agenciji za okoliš, svake godine odnose na hiljade ljudskih života.
Evropski gradovi krenuli su sa zabranama korištenja dizelaša u svojim središtima, a popularnost ovih automobila među kupcima se strmoglavila. Prije 2015. dizelaši su držali više od polovice evropskog tržišta automobila, a polovicom ove godine taj je omjer pao na tek 36,5 posto.
Da stvar bude gora, u posljednje vrijeme dizelsko gorivo više nije ni jeftinije od benzinskog. Sve ovo stavlja veliki pritisak na proizvodnju novih, kao i prodaju novih i polovnih dizelskih automobila. Mnogi proizvođači tako odustaju od dizelskih motora te ne planiraju daljnje investicije, a pojedini modeli, poput primjerice Renault Clija, u novim generacijama dizelaše neće nuditi ni kao opciju.
Isplati li se kupovina polovnog dizelaša?
Na ovo pitanje teško je dati jednostavan odgovor koji će vrijediti za sve potrošače jer ovisi o toliko mnogo varijabli.
Dizelaši još uvijek troše manje goriva od benzinaca, no to gorivo je sada skuplje te bi u budućnosti moglo koštati i više ako zakonodavci odluče svakoj litri prikačiti dodatni ‘zdravstveni’ harač, kao što to primjerice čine cigaretama, slatkišu i alkoholu. Budući da je trend trenutno takav da je sagorijevanje dizela štetnije od sagorijevanja benzina, ovakav scenarij nas i ne bi previše iznenadio.
Naime, u septembru prošle godine na snagu je stupio novi, realniji test potrošnje i emisije pogonskih jedinica – WLTP – koji je značajno podigao stope emisije CO2 postojećih vozila. Tako je primjerice Opel Insignija 1.6 dizel od 136 KS, koja je po starom NEDC-u ispuštala 114 grama CO2 po kilometru, sada po WLTP-u deklarisana na 124 grama po kilometru.
Sve ove probleme za kupce djelomično je anulirao pad cijene polovnih dizelaša na tržištima na kojima su nepoželjni. Odluku o kupnji polovnog dizelaša, u izostanku kristalne kugle pomoću koje bismo pročitali budućnost, najpametnije je i dalje temeljiti na matematici. Dizelaši su još uvijek bolja opcija od benzinaca za prevaljivanje većih udaljenosti, no sada bi na njih trebali blagonaklono gledati tek oni koji prevale više od 20.000 kilometara godišnje.
U konačni izračun treba uključiti i potencijalni rast cijene dizela u odnosu na benzin te mogućnost dodatnog pada vrijednosti vašeg novog polovnog vozila prilikom preprodaje.
Drugim riječima, polovni dizelaš itekako se isplati vozačima koji prevaljuju velike udaljenosti ili onima koji ne planiraju u kraćem roku preprodati svoje vozilo te bi idući dizelaš lako mogao biti njihov posljednji automobil pogonjen motorom s unutrašnjim sagorjevanjem.
Koliko stvarnih kilometara godišnje pređu automobili po Njemačkoj?
Tokom godina, uvjerenje da je uvoz automobila iz Njemačke dobar način posjedovanja vlastitog, ekskluzivnijeg prijevoznog sredstva proširilo se širom naše zemlje. Nažalost, vrlo često, osim prvobitnih oduševljenja, čekaju nas i neugodna iznenađenja, odrađena od strane nepoštenih prodavaca. Jedna od najčešćih prijevara je vraćanje kilometraže.
Stvarna kilometraža automobila iz Njemačke – i zašto je obično visoka?
U očima BiH građana njemački vlasnik automobila se smatra osobom koja redovno servisira i popravlja svoj automobil koji većinu kilometara prelazi po cestama dobre kvalitete, što pozitivno utiče na tehničko stanje vozila. Razloga za to ima puno – Njemački vozač obično ne štedi resurse za tehničku uslugu, a zemlja je pokrivena gustom mrežom kvalitetnih državnih cesta i autocesta.
Međutim, ovdje ima i druga strana priče – većina vlasnika automobila u Njemačkoj prelazi veoma velike udaljenosti sa svojim automobilima, tako da prosječna kilometraža automobila iz Njemačke u većini slučajeva daleko nadmašuje one koji se vide u Bosni i Hercegovini. Za mnoge Nijemce voziti čak preko 100 kilometara na posao nije neki izazov – pogotovo jer je za korištenje autocesta (često bez ograničenja brzine) potrebno relativno malo vremena.
S obzirom da vozači u Njemačkoj koriste kvalitetne ceste, često bez ograničenja brzine, mogu si priuštiti troškove goriva i jednostavno vole putovati, nemoguće je očekivati da automobili uvezeni od tamo imaju malu kilometražu. Prava kilometraža počinje od 30 000 kilometara godišnje, a to se odnosi na prilično male gradske automobile.
U slučaju limuzina sa dizelskim motorom (i koji su stoga uglavnom namijenjeni za vožnju na duže relacije) lako se može pretpostaviti 40, 50, 80 ili čak 100.000 kilometara godišnje.
Sve ovo je prilično u suprotnosti sa očekivanjima BiH potrošača, koji obično očekuje ne više od 300.000 kilometara, čak ni u 15-godišnjem dizelu.
Iz tog razloga mnogi nepošteni prodavači automobila ispravljaju stvarno stanje kilometar sata, što je lakše zbog relativno dobrog tehničkog stanja vozila i činjenice da se Njemački vozač jednostavno brine o automobilima.
Čak i ako sami odlučimo potražiti vozilo iz snova, nemamo garanciju da nećemo postati žrtvom iskusnih trgovaca koji nam neće nužno željeti pokazati pravo lice vozila. Vrijedno je pripremiti se na sastanak sa prodavcem. Također možemo koristiti pomoć iskusnih stručnjaka koji će procijeniti stvarno stanje automobila. Zahvaljujući tome izbjeći ćemo dodatne troškove, ali prije svega pobrinut ćemo se da naša vožnja bude potpuno sigurna.
