Evropska unija je usvojila zakon kojim će se od 2035. godine zabraniti prodaja novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem koji koriste fosilna goriva, što znači da će od tog datuma na tržištu biti dozvoljeno samo vozila sa nultom emisijom, uglavnom električni automobili.
Prije zabrane, proizvođači moraju smanjiti emisije CO2 za 55% do 2030. godine, a do 2035. godine to smanjenje će morati biti 100%, čime će se efektivno okončati motori sa unutrašnjim sagorijevanjem za nove automobile. Zakon trenutno ima snažnu podršku u EU, ali je naišao na otpor nekih zemalja i političkih grupa, a u toku su i diskusije o mogućim kašnjenjima, uslovima ublažavanja ili dozvolama za alternativna goriva. Neki zakonodavci i industrija pozivaju na duže prelazne periode ili mogućnost korištenja sintetičkih ili biogoriva, dok neke države članice poput Njemačke i Italije smatraju da je rok preambiciozan i preuranjen. Moguća su dodatna prilagođavanja do konačne odluke, ali trenutno je 2035. ciljna godina za prestanak prodaje novih vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem u EU.
Za sedam dana slijedi ključni sastanak: Električni automobili neće biti jedina opcija u Europskoj uniji?
Za sedmicu dana, automobilska industrija i EU će sjesti za sto na onome što je vjerovatno najvažniji sastanak, sudbonosni, rekli bismo. Bit će samo jedna tema, ublažavanje mjera Evropske unije prema kojima se od 2035. godine mogu prodavati samo vozila s nultom emisijom štetnih plinova, piše Revija HAK.
Postizanje strogih ciljeva CO2 za automobile i laka komercijalna vozila u 2030. i 2035. godini jednostavno više nije izvodljivo u današnjem svijetu – kaže Ola Källenius, direktor Mercedesa i udruženja automobilske industrije ACEA.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sastat će se 12. septembra s ACEA-om, Evropskim udruženjem proizvođača automobila. Ideja ACEA-e je da električni automobili budu najvažnija opcija, ali mora postojati i prostor za plug-in hibride, hibride, električna vozila s produživačima dometa, visokoefikasne motore s unutrašnjim sagorijevanjem, vodik i dekarbonizirana goriva. ACEA ima jak adut.
Holandska statistička agencija CBS objavila je nove podatke. Količina čestica azotnog oksida ozbiljno opada. CBS upoređuje trenutne podatke sa 2005. godinom, koja je ujedno i referentna vrijednost EU za poređenje emisija. Te godine, holandski transportni sektor emitovao je 205 miliona kilograma NOx čestica. Nakon posljednjeg mjerenja, vrijednost je 78,5 miliona, što je ozbiljan pad. Azotni oksidi su gasovi koji nastaju sagorijevanjem goriva u vozilima, prvenstveno dizel motorima.
Mnogi evropski proizvođači, od Volkswagena, Mercedesa, Volva do Opela, mijenjaju svoje planove za uvođenje vozila. Slabija prodaja električnih automobila prisilila je mnoge da produžuju proizvodnju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Plan se mijenja
Posljednjih sedmica i mjeseci, mediji širom Evrope izvještavaju da se motor sa unutrašnjim sagorijevanjem u Evropi suočava sa jednom od najvećih prekretnica u svojoj skoro stoljetnoj istoriji. Evropska unija postavila je ambiciozan plan da od 2035. godine zabrani prodaju novih automobila sa benzinskim i dizel motorima, što znači da će na tržištu ostati samo vozila bez direktnih emisija ugljen-dioksida.
Ova regulativa rezultirala je velikim pritiskom i promjenama unutar automobilske industrije, ohrabrujući proizvođače da ubrzaju razvoj i uvođenje električnih vozila. Proizvođači poput Forda, Volva i Fiata najavili su kraj proizvodnje novih vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2030. godine, dok mnogi drugi planiraju postepeni prelazak na električne automobile tokom sljedeće decenije. S druge strane, postoje izazovi u implementaciji ove politike: cijena električnih vozila je i dalje visoka za mnoge kupce, infrastruktura za punjenje nije dovoljno razvijena, a tehnologija baterija i domet električnih automobila se i dalje smatraju ograničenim.
Evropska unija trenutno pokušava da uravnoteži ove ekonomske i ekološke izazove. Dok cilj za 2035. godinu ostaje pravno obavezujući, diskusije u Evropskom parlamentu i među državama članicama ukazuju na moguća kašnjenja i prilagođavanja. Najveća politička stranka u parlamentu, Evropska narodna stranka, predložila je amandmane koji bi omogućili produženje roka ili uvođenje izuzetaka kao što je upotreba sintetičkih i biogoriva i plug-in hibridnih vozila. Neke zemlje također pozivaju na prelazne periode ili mjere za ublažavanje udara na domaću industriju i radna mjesta. S obzirom na složenost prelaska na novu tehnologiju, mnogi stručnjaci smatraju da će potpuna zabrana stupiti na snagu u većini zemalja tek uz određena prilagođavanja i mjere provođenja zakona.
Uprkos kritikama i političkom pritisku, smjer ka elektrifikaciji i eliminaciji motora sa unutrašnjim sagorijevanjem u Evropi je jasan i neizbježan. EU koristi ovaj zakon kao primjer globalnog napora za smanjenje antropogenog utjecaja na klimatske promjene, koji je dijelom posljedica emisija iz transportnog sektora. Planirano je potpuno ukidanje prodaje novih vozila s motorima koji koriste fosilna goriva do 2035. godine.
