Bez obzira na kvalitet vozila i nivo bezbjednosnih sistema, ono što je zajedničko svim automobilima već decenijama i od čega sigurnost u njima najviše zavisi su upravo gume.
Gume su jedan od potrošnih materijala na automobilima koje su na žalost na našim prostorima često previše ignorišu kao bezbjednosni faktor.
Nema vozača koji nije vidio automobil sa istrošenim pneumaticima, a takva neodgovornost često je glavni uzrok saobraćajnih nesreća.
Gume ne traju zauvjek, a glavni razlog za njihovu promjenu su istrošenost gaznog sloja, oštećenje kao i starost. Guma kupljena prije 5-6-7-8 godina bez obzira što ispunjava zakonski potreban broj milimetara dubine šare često nije bezbjedna.
Preporučuje se da se najmanje jednom nedeljno provjerava stanje guma na automobilu, jednom mjesečno nivo pritiska, dubina šare i znaci oštećenja, posebno sa osjetljivije bočne strane. Ako niste sigurni, ne ustručavajte se da potražite savjet stručnjaka.
Pet je glavnih razloga za promjenu gume: probušena, potrošena, stara, oštećena i nepravilno se troši.
Više ne postoje unutrašnje gume, a curenje vazduha kroz samo konstrukciju savremene gume sprečava tanak sloj butila s unutrašnje strane. Često se guma probuši, a da se to jasno ne primjeti.
Moguće je da nedeljama vozite sa ekserom ili šarafom u gumi i da ona tek neznatno gubi pritisak pa je naduvate opet je danima upotrebljiva.
Zbog toga je potrebno da prilikom pregleda guma dobro pogledate kompletnu gaznu poršinu i unutrašnju stranu koja nije uvijek jasno vidljiva. Ako primietite strani predmet u gumi – ne vadite ga!
Odvezite se što prije do vulkanizera, jer biste vađenjem tog predmeta mogli u trenutku ostati bez vazduha u gumi. Paradoksalno, taj strani predmet zapravo je svojevrsni čep koji sprečava to da vazduh iscuri iz gume.
Prema Zakonu o bezbjednosti u saobraćaju (ZOBS), minimalna dubina šare na ljetnjim gumama je 1,6 milimetara, a na zimskim 4 mm.
Gume svih renomiranih proizvođača imaju takozvani TWI (Tread Wear Indicator), maleni pragove u gaznim kanalima visine tačno 1,6 mm od dna profila koji ukazuju na dubinu šare. Ukoliko guma nije istrošena to tih pragova, ona ispunjava zakonske norme.
Ali to ne znači da je bezbjedna za vožnju, to je posljednji stadijum pouzdanosti gume koja je već odavno bila spremna za đubre jer zbog plićeg profila izbacuje manje vode pa je moguć akvaplaning, koji može da vas košta udesa.
Što se tiče starosti gume, teško je dati tačnu procjenu kada je pneumatik prešao “granicu” bezbjednosti u tom pogledu. To uglavnom zavisi od kvaliteta same gume odnosno proizvođača, te načina na koji je guma čuvana.
Na životni vijek gume utiču i vremenski uslovi u kojima se najčešće koristi, način vožnje, održavanje, pritisak. Svaki parametar značajno utiče na stanje pneumatika. Jasno je da gume starije od deset godina, uključujući i rezervnu, ne bi trebalo koristiti, ali ako ste gume kupili i prije pet sezona, dobro provjerite njeno stanje.
Ako niste sigurni koliko je stara vaša guma, to se lako utvrdi – sa strane svake gume postoji oznaka DOT (Departmend of Transport Safety Standards), koja se sastoji iz niza od osam slova i brojeva, koji označavaju serijski broj proizvodnje i fabrike.
Posljednja četiri broja, koja se uglavnom nalaze u pravouglom okviru pokazuju približan datum proizvodnje – prva dva broja je nedelja, a druga dva godina proizvodnje.
To znači ako piše 0115, da je proizvedena u prvoj nedelji 2015. godine (slika gore), dakle početkom januara te godine.
Guma ne mora biti probušena da bi bila oštećena. Na njenu pouzdanost mogu značajno da utiču trenja o ivičnjak, rubu na putu ili prelazak preko tupog predmeta.
Svaka perforacija, rez i izobličenje utiču na bezbjednost pneumatika. Najbolje je da stručnjak provjeri stanje gume jer će sa sigurnošću procjeniti da li je moguće samo “zakrpiti” gumu.
Ako ste sami primjetili neku promjenu na gumi, nije preporučljivo voziti na njoj. Zamjenite je iako je možda pod optimaknim pritiskom i što prije je predajte vulkanizernu na procjenu.
Na kraju, često se zbog mehaničkog problema sa geometrijom automobila (vješanja ili prenosa) guma nepravilno troši. To može biti i rezultat nepravilnog pritiska u gumama.
I u ovom slučaju se obratite stručnjaku ako sami primjetite abnormalnost ili za procjenu stanja pneumatika.
Nepravilno istrošena guma može značajno da utiče na bezbjednost vožnje, posebno prilikom loših vremenskih uslova i u zahtjevnijim okolnostima vožnje.
Ukoliko se sami odlučite na promjenu guma ili vam to savjetuje stručnjak, i u tom slučaju postoji nekoliko prijedloga.
Ne morate da promjenite sve četiri gume, često ni nisu sve četiri došle do tog stadijuma, ali važno je da mjenjate bar u paru, tačnije da uvek mjenjate obje gume sa iste osovine i da budu potpuno identične – proizvođač, marka, “šara” gaznog sloja, dimenzije, indeks brzine i opterećenja, jer se i gume različitih marki, a istih oznaka mogu značajno razlikovati.
Osim toga, koristite dimenzije guma koje preporučuje vozač za model automobila koji posjedujete, sve stroži saobraćajni propisi nalažu da na svom vozilu imate dimenzije guma koje su zakonski predviđene za njega.
Za kraj jedna preporuka koja je među vozačima jednako nerješiva dilema kao da li je bolji automobil na dizel ili benzinski pogon.
Bez obzira da li vaše vozilo ima prednji, zadnji ili pogon na sva četiri točka, prepoučuje se da nove, novije i kvalitetnije gume montirate na zadnju osovinu.
Razlog je smanjenje gubitka prijanjanja, jer bez obzira na vrstu pogona, gubitak prijanjanja je teže kontrolisati na zadnjem dijelu vozila jer na prednjoj osovini imate upravljački sistem kojim možete da vršite manje ili veće korekcije prilikom vožnje.
Nadamo se da smo vam pomogli ovim savjetima, a glavni je – guma glavu čuva!
