Mali gradski automobili imaju rezervoar u koji stane oko 35 litara benzina ili dizela, srednje veliki gradski i kompaktni automobili omogućuju 45 do 50 litara, dok veći automobili imaju 60, 70 pa i 90-litreni spremnik goriva. Koliko god goriva mogli napuniti, gorivo će i nestajati pa ćete s malim automobilom prijeći nekoliko stotina kilometara, sa srednje velikim 600 do 1300 ovisno o vožnji, dok s velikim možete računati i na više. Vozite li se po otvorenoj cesti uz umjerenu brzinu, potrošnja goriva može se kretati oko 4 ili pet litara pa po tome ispada možemo praktički prijeći cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ali, što ako se vozite na rezervi, a benzinske niti blizu?

Na put obavezno s punim rezervoarom

Prvo pravilo je da uvijek krećite na duži put s punim rezervoarom, po mogućnosti napunjenim dan prije putovanja jer postoji mogućnost da ćete sljedeći dan odlučiti o punjenju goriva negdje na putu. Zatim ćete odlučiti voziti se i dalje kako biste iskoristili preostalo gorivo u rezervoaru. I onda se dogodi da benzinska pumpa na kojoj planirate točiti gorivo nedjeljom ne radi ili je u toku remont, pa možda čak i samo punjenje spremnika. Možda će se dogoditi zastoj na cesti, saobračajna nesreća zbog koje ćete se voziti u koloni mic-po-mic te imati povećanu potrošnju goriva.

Krećete dalje, računate da imate dovoljno goriva za još barem 50 kilometara. Međutim, preostali kilometri na putnom računalu koje računa doseg s preostalim gorivom prebrzo se smanjuju. O čemu je riječ? Doseg (ili „range“ na engleskom jeziku) s preostalim gorivom računa se na osnovu prosječne potrošnje, ali i načina vožnje pa ako se prvo vozite po otvorenoj cesti, a zatim izađete na autocestu računalo vam neće dati realan doseg jer prati posljednjih 10 ili 15 prijeđenih kilometara te na osnovi toga računa koliko možete prijeći s preostalom količinom goriva u spremniku.

Dođete li na još 20-ak kilometara goriva, kod većine se automobila isključuje računanje pa od tada možete računati samo na sreću. Ipak, proizvođači vozila uvijek ostave barem dvije pa i tri litre goriva nakon što bismo već trebali stati sa svojim vozilom, sudeći po informacijama putnog računala, kako bismo imali još dodatne rezerve. Ali, nemojte iskušavati sreću jer taj podatak ne mora uvijek biti točan, upravo zbog putnog računala koje može i pogriješiti u proračunu.

Prelazak na eko vožnju

Sve ovisi koliko je putnika u vozilu, koliko tereta prevozite dodatno u prtljažniku, kakva je konfiguracija terena, koristite li klima-uređaj, svjetla, odmagljivanje stakala, pa čak i radio. Sve su to parametri koji utječu na potrošnju goriva, iako o tome ne razmišljamo dok se vozimo u gradu, s čestim benzinskim stanicama. Dogodi li vam se da ćete uskoro ostati bez goriva, a iz vozila ne možete „izbaciti“ putnike niti prtljagu, treba poduzeti sve mjere da se preostalo gorivo iskoristi na najučinkovitiji način. Prelazite na vožnju na „benzinskim parama“ te svake sekunde morate razmišljati kako ne potrošiti niti jednu kap previše.

Inače, vožnja na rezervi nije preporučljiva iz više razloga: na dnu rezervoara nalazi se prljavština koju će pumpa goriva povući te će se brže filtar goriva zaprljati. Može se povući zrak, a ostanak bez goriva može značiti i veliki problem te zahtijevati odlazak do servisa. Dizelski motori nikako ne bi smjeli ostati bez goriva. Ako već volite točiti za 20 ili 30 maraka, neka to bude na pola rezervoara ili barem na preostaloj 1/4.

Što prije do najvišeg stepena prijenosa

Pri ubrzavanjima nemojte voziti u visokim okretajima nego stepene mijenjajte već pri 1500 okretaja kod dizelskih motora, a na oko 2000 kod benzinskih. Ako se kod benzinca radi o turbomotoru, slobodno „šaltajte“ i pri nižim okretajima. Pravilo je sljedeće: ručicu mjenjača u sljedeći stepen prijenosa prebacujete na onoliko okretaja pri kojima sljedeći stepen može nastaviti voziti konstantnom brzinom. Cilj je što prije doći do najvećeg stepena prijenosa. Dakle, nemojte voziti prema sluhu, nego pratite okretaje motora, ako imate okretomjer.

Ako nemate, trebali biste znati na kojoj otprilike brzini vožnje možete prebaciti ručicu mjenjača u sljedeći stepen. Promjene stepena neka budu što brže. Pazite da ne vozite u preniskim okretajima jer ćete opterećivati motor, a i povećati potrošnju goriva. Pratite teren ispred sebe i pravovremeno ubrzavajte ako nailazite na uzbrdicu. Po ravnom terenu možete koristiti tempomat, ali na uzbrdici ga obavezno isključite jer ćete povećati potrošnju. Na vrh brda trebali biste doći s barem 10 do 20 % nižom brzinom vožnje. Također, održavajte dovoljan razmak do vozila ispred sebe i pratite situaciju ispred kako biste što manje kočili, usporavali i ubrzavali vozilo.

Predviđajte promet ispred sebe, pratite semafore. Najveća brzina kojoj biste se trebali voziti je onda koju možete održavati u najvećem stepenu prijenosa, ali pri najnižem broju okretaja. Recimo, u šestom stepenu prijenosa pri 1400 okretaja. Nećete uvijek u najvišem stepenu prijenosa imati najmanju potrošnju, a ona ovisi o brzini vožnje. Recimo, krećete li se po naseljenom mjestu, možda ćete imati nižu potrošnju u petom nego u šestom stepenu prijenosa. Sve ovisi kakvi su omjeri vašeg mjenjača, odnosno jesu li stepeni kratki ili dugački.

Vozite li se po zavojima, u desni zavoj ulazite tako da se što duže vozite po lijevoj strani vozne trake, a zatim se prebacite na desnu rubnu stranu vaše vozne trake. Tako ćete u zavoje moći ulaziti puno brže pa ćete moći održavati veću brzinu vožnje, čime smanjujete potrebu za ubrzavanjima i potrošnji goriva. Pogledajte kako se na utrkama po stazi voze profesionalni vozači, naučite njihov način vožnje. Pri nizbrdicama ručicu mjenjača prebacite u neutralni položaj (u „ler“) jer motor uvijek koči vozilo svojim radom. Nevjerojatno je koliko možete kilometara prijeći na takav način, samo ako pratite konfiguraciju terena i na vrijeme koristiti ručicu mjenjača u pravom položaju.

Isključite sva nepotrebna trošila

Svakako korištenje klima-uređaja smanjite na minimum, a najbolje je da ga isključite. Obavezno isključite grijanje stražnjeg vjetrobranskog stakla, smanjite osvjetljenje instrumenata na minimum, isključite radio, grijanje i ventiliranje sjedala. Nemojte voziti s otvorenim prozorima, jer ćete tako povećati otpor zraka. Radije lagano uključite ventilaciju, ako je potrebna nego da otvarate prozore u vožnji. Ako se vozite u ljetnim mjesecima po danu, isključite svjetla. Noću se vozite što manje s dugim svjetlima. Žmigavce odnosno pokazivače smjera morate koristiti, ali možete koristiti tri svjetlosna signala umjesto većeg broja. Uz naše savjete trebali biste prijeći dodatnih 10 pa i više kilometara, što bi trebalo biti dovoljno da uz rezervu goriva stignete do sljedeće benzinske pumpe.

Zavjetrina smanjuje potrošnju

Sigurno ste čuli za zavjetrinu. Sami smo više puta isprobali vožnju iza drugog vozila te sa svojim malenim vozilom postigli velike brzine vožnje koje inače ne postižemo nikada, jer nas je doslovce vozilo ispred sebe vuklo. Zavjetrina se može koristiti i za manju potrošnju goriva. Testirali smo potrošnju iza vozila ispred sebe, pri određenoj brzini vožnje, a zatim smo se odmaknuli od vozila ispred sebe i vozili se istom brzinom. Na autocesti je potrošnja goriva uz zavjetrinu drugog vozila bila oko litru goriva manje. Zamislite vožnju iza kamiona. Jednom smo se našli u situaciji da nismo stigli natočiti gorivo na vrijeme, a zatim smo pogledali u kazaljku goriva i shvatili da je neizvjestan dolazak do sljedeće benzinske. Vozili smo se iza kamiona te lagano samo dodirivali papučicu gasa. Naravno, vožnja iza drugih vozila nije bila preblizu niti nepropisno nego na pristojnoj udaljenosti, ali smo ulovili zavjetrinu. I stigli smo do benzinske

Izvor

Komentari

komentara

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR