Sistem Start-Stop: Zašto ga je bolje ugasiti (iako štedi gorivo)

1. Suho pokretanje: Kada motor radi bez ulja

Ključni problem Start-Stop sistema leži u jednoj jednostavnoj činjenici: trenje pri pokretanju motora je uvijek veće nego pri njegovom radu.

Motorno ulje štiti motor samo kada je pod pritiskom i kada cirkuliše. Kada se motor ugasi, ulje pod pritiskom nestaje i ono se slijeva u karter (posudu za ulje). U trenutku kada sistem ponovo upali motor, on se doslovno pokreće sa minimalnim podmazivanjem. Klipovi, ležajevi i drugi pokretni dijelovi nekoliko trenutaka rade u režimu “suvog” ili polusuvog trenja.

Svako paljenje je kao da ste motor upalili nakon što je stajao danima, iako je on bio ugašen samo nekoliko sekundi. Zamislite da auto palite 20, 30 ili 50 puta na jednoj gradskoj ruti. Taj broj “hladnih” pokretanja (iako motor nije hladan, podmazivanje jeste) eksponencijalno raste i direktno vodi ka prijevremenom habanju motora.

2. Razvodni lanac: Izigrani zatezač

Moderna motori često koriste razvodni lanac, koji bi teoretski trebao trajati cijeli vijek motora. Međutim, Start-Stop sistem uništava i tu teoriju.

Lanac održava zategnutim hidraulični zatezač koji radi na pritisku ulja. Kada se motor ugasi, pritisak ulja u zatezaču nestaje i lanac popušta. Pri svakom novom paljenju, zatezač mora ponovo izgraditi pritisak i zategnuti lanac. U tim trenucima, karike lanca udaraju o zube lančanika, trošeći i jedne i druge.

Rezultat? Lanac se rasteže, zupčanici se troše, a umjesto da traje vječno, razvodni lanac postaje potrošni materijal. Njegova zamjena je izuzetno skupa jer često zahtijeva skidanje cijelog motora.

3. Turbopunjač: Vrućica i koksanje ulja

Turbopunjač je komponenta koja se vrti brzinama od preko 100.000 okretaja u minuti i zagrijava se do visokih temperatura. Za svoj rad zahtijeva stalan dotok svježeg ulja koje ga podmazuje i hladi.

Kada Start-Stop sistem ugasi motor odmah nakon vožnje, turbina se još uvijek okreće, ali dotok ulja prestaje. To stvara dva problema:

1. Mehaničko trošenje: Vratilo turbine se okreće bez odgovarajućeg podmazivanja.

2. “Kuhanje” ulja: Ulje koje ostaje u turbini, uslijed zaostale vrućine, doslovno izgara i stvara čvrste naslage (koks). Te naslage začepljuju fine kanale za podmazivanje i uništavaju turbinu.

Umjesto da se motor pusti da radi u leru još pola minute kako bi se turbina ohladila i podmazala, sistem je gasi na silu, ubijajući je iznutra.

4. Gorivo u ulju: Tiha smrt motora

Ovo je možda i najpodmukliji problem. Kada se motor ugasi, u cilindrima uvijek ostane malo nesagorenog goriva. Kod normalnog rada, to gorivo ispari. Ali kada sistem naglo ugasi motor, to gorivo nema gdje nego da klizne niz stijenke cilindra pravo u karter, gdje se miješa sa motornim uljem.

Dodajte tome činjenicu da se pri svakom paljenju ubrizga malo više goriva nego što je potrebno, i imamo recept za katastrofu.

• Smanjena viskoznost: Ulje razrijeđeno gorivom gubi svoja zaštitna svojstva.

• Gubitak podmazivanja: Tanki sloj ulja ne može izdržati opterećenja, što dovodi do trošenja cilindara i ležajeva.

Kod dizelskih motora, koji već imaju problem sa prodiranjem goriva u ulje tokom regeneracije DPF filtera, Start-Stop sistem je dodatni udarac. Nije rijetkost da vlasnici automobila sa Start-Stopom na mjernoj šipki umjesto ulja vide pjenušavu smjesu.

5. Dvomasni zamašnjak: Na udaru pri svakom paljenju

Dvomasni zamašnjak (DMF) je skup i osjetljiv dio koji služi da amortizira vibracije motora. Njegova namjena je da izdrži opterećenja pri radu, ali i pri paljenju i gašenju.

Svako aktiviranje Start-Stop sistema je novi udarac za zamašnjak. Umjesto da se troši postepeno tokom hiljada kilometara, on se troši pri svakom semaforu. Opruge i ležajevi unutar zamašnjaka jednostavno ne mogu podnijeti stotine hiljada dodatnih ciklusa opterećenja i otkazuju znatno prije nego što bi trebali.

Koliko zapravo štedite?

Svi ovi rizici i potencijalno visoki troškovi popravka nameću pitanje: Koliko zapravo goriva uštedimo koristeći Start-Stop?

Testovi pokazuju da je ušteda u gradskoj vožnji između 0,3 i 0,6 litara na 100 kilometara. To je zanemarivo malo.

• Za 10.000 pređenih kilometara, uštedjet ćete oko 50 litara goriva.

• Uz cijenu goriva od 3 KM po litri, to je 150 KM uštede godišnje.

S druge strane, novi akumulator za Start-Stop sistem košta 150-300 KM, a zamjena startera ili turbine lako premašuje 500-1000 KM. Računica je jasna: potencijalna ušteda je nekoliko desetina maraka, a potencijalni trošak popravka je nekoliko hiljada.

Šta učiniti? Gasiti ili ne gasiti?

Ako je vaš automobil opremljen dugmetom za isključivanje Start-Stop sistema, isplati ga se koristiti. Pogotovo u gužvi, na semaforima i u gradu. To je potpuno legalno i ne krši nikakve propise, jer je proizvođač sam ugradio opciju isključivanja.

Ako želite trajno isključiti sistem softverski, to je složenije. Takva izmjena se smatra neovlaštenim petljanjem u softver vozila, što teoretski može utjecati na homologaciju i garanciju. Ipak, mnogi specijalizirani servisi to rade, a cijena se kreće od 200 do 500 KM, ovisno o složenosti.

Zaključak

Start-Stop sistem je kompromis nametnut ekološkim standardima, a ne tehnologija koja donosi stvarnu korist vozaču. Šteta koju dugoročno uzrokuje na motoru, turbini, razvodu i zamašnjaku višestruko je veća od minimalne uštede na gorivu.

Najbolji savjet: Slijedite logiku i zdrav razum. Ako znate da ćete stajati duže od 30 sekundi, ugasite motor ručno. A za svakodnevnu vožnju po gradu, slobodno pritisnite dugme za isključivanje Start-Stopa. Vaš motor (i vaš novčanik) će vam biti zahvalni.