Potpuno je jasno da sigurnost u saobraćaju nikada neće dosegnuti svoju stopostotnu učinkovitost, čak i ako stroga legislativa Europske unije bude razradila sve moguće aspekte do u detalja. Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta je 21. februara ove godine prihvatio radikalan prijedlog promjena za povećanje sigurosti u saobraćaju, koji još mora staviti pred zastupnike Parlamenta na glasanje.
Ako ovaj prijedlog i dobije glasove većine u Europskom Parlamentu, onda takav dokument u zajedničkoj proceduri moraju prihvatiti, osim Parlamenta, i Vijeće i Europska komisija. Nakon toga, trebaju se odrediti realni rokovi za provođenje u djelo istog, a mi u međuvremenu donosimo detaljniji pregled o kojim naprednim sistemima pomoći vozaču se radi.
1. Prilagodljivi tempomat punog raspona (Adaptive Cruise Control)
Slično tradicionalnom Cruise Control sistemu, s dodatkom radara koji nadzire automobil kako bi sistem mogao zadržati stalnu udaljenost u odnosu na vozilo ispred, bez korištenja papučice gasa. To može uključivati funkcije ‘Stop & Go’ ili ‘Queue Assist’ koje mogu usporiti vaš automobil do potpunog zaustavljanja i ponovno nastaviti voziti nakon što opasnost ispred vašeg vozila prestane.
2. Prilagodljivi sistemi kontrole svjetlosti (Adaptive Light Control)
Prilagodljivi sistemi kontrole svjetlosti osmišljeni su da pomognu vozačima da bolje i dalje vide u mraku. Ova napredna tehnologija pomoći vozaču omogućuje zakretanje prednjih svjetala kako bi se bolje osvijetlila cesta prilikom vožnje u zavojima i u drugim posebnim okolnostima. Uz ovaj sistem posebno je efikasna i funkcija automatskih dugih svjetala, koja prepoznaje svjetla vozila koja vam dolaze u susret i automatski prebacuju između dugih i kratkih svjetala.
3. Automatsko kočenje u slučaju opasnosti (Automatic Emergency Braking)
Automatsko kočenje je tehnologija prije sudara (pre-crash) koja je dizajnirana za smanjenje posljedica sudara pri velikim brzinama u slučaju da vozač ne obrati pažnju. Dok neki sistemi automatskog kočenja zapravo mogu spriječiti sudare, oni su obično namijenjeni usporavanju vozila do točke manje štete u slučaju sudara i u kome su smrtni slučajevi malo vjerojatni. To mogu biti sistemi i automatskog kočenja kod opasnosti od sudara s od sudara s otkrivanjem pješaka noću. Otkriva druga vozila i pješake na putanji vašeg automobila pri slaboj rasvjeti. Ako sistem ocijeni da je sudar neizbježan, upozorava vozača, a ukoliko vozač ne reagira na vrijeme, kočnice se automatski aktiviraju. Slično je i sa sistemom kočenja kad se pred vama nađe biciklist.
4. Upozorenje na ‘mrtvi ugao’ (Blind Spot Warning)
Sistem upozorenja koji vas obavještava kada je neko drugo vozilo u vašem ‘mrtvom uglu’. To može spriječiti sudare pri promjeni trake, a mnogi proizvođači koriste senzora sličnih parkirnim senzorima. Budući da ova upozorenja mogu biti pravilna, ona nisu nametljiva poput upozoravajućeg svjetla u bočnom retrovizoru ili u unutrašnjosti.
5. Upozorenja vozaču (Driver Allerts)
Namijenjeni suzbijanju umora za volanom ili ometanja, ovi sistemi upozorenja nadziru vaše ponašanje i upozoravaju vas ako se primjeti da vam je popustila pažnja u vožnji. Većina sistema će dati zvučno upozorenje zajedno s porukom na zaslonu instrument ploče potičući vas da napravite pauzu. Napredni sistemi mogu vas čak upozoriti na potencijalni sudar s nečim ispred vašeg vozila.
6. Sistem elektronske stabilnosti (Electronic Stability Control)
Ovaj sistem sprječava da izgubite kontrolu na klizavoj podlozi i pokazao se jako učinkovitim, pa je obvezan na novim vozilima još od 2012. godine. Djeluje tako što primjenjuje malu pomoć pri upravljanju i kočenju na odabranim točkovima, ako sistem osjeti da se gubi kontrola nad automobilom. Istraživanja pokazuju da vozila opremljena ESC-om imaju 25-postotnu manju vjerojatnost da će biti upletena u fatalnu nesreću od onih bez njega.
7. Sistem kontrole nad sudarom sprijeda (Forward Collision Control)
Ovaj sistem otkriva potencijalne prepreke na vašem putu i upozorava vozača. On također može pomoći vozaču povećavanjem sile kočenje kako bi se izbjegao sudar, međutim, za razliku od AEB sistema, FCW ne radi automatski, sam vozač mora poduzeti akciju kočenja i primijeniti kočnice kao odgovor na upozorenje.
8. Prednje kamere (Front Side View Cameras)
U ovom slučaju se radi o daljnjem razvoju stražnjih kamera za vožnju unatrag, ali su stavljene u prednji branik s obje strane automobila. One vam pružaju pregled saobraćajnih uslova u stvarnom vremenu pri vožnji u zahtjevnim prostorima s lošim pregledom, npr. na parkiralištu te pružaju dodatne informacije prilikom manevriranja u takvim uskim prostorima.
9. Sistem kontrole prilikom spuštanja (Hill Descent Control)
Kontrola spuštanja nizbrdo je napredna tehnologija pomoći vozaču koja olakšava spuštanje po strmim padinama. Ti sistemi obično rade aktiviranjem kočnica kako bi se vozilo automatski usporilo, što funkcionira kroz isti osnovni mehanizam koji omogućuje funkcioniranje ABS-a, TCS-a (Traction Control System) i drugih tehnologija. Neki sistemi kontrole spuštanja na nizbrdicama omogućuju kontrolu brzine pomoću sustava tempomata, a obično se mogu poništiti pritiskom na kočnicu ili papučicu gasa.
10. Inetligentni sistem za pomoć pri kontroli brzine (Intelligent Speed Adaptation)
To je sistem koji pomaže vozaču u poštovanju brzine primjerene okolnostima na cesti pružanjem taktilnih povratnih informacija preko papučice gasa o ograničenju brzine koje su dobivene opažanjem saobraćajnih znakova i signala na temelju signala infrastrukture ili podataka iz elektroničke karte, ili oboje, koji su dostupni u vozilu.
11. Sistem za upozoravanje o napuštanju saobraćajne trake (Lane Departure Warning)
Većina tih sistema koristi kameru okrenutu prema naprijed, koja je postavljena unutar vjetrobranskog stakla pomoću retrovizora za prepoznavanje oznaka trake i pregledavanje da li se one gaze. Kada se aktivira, tipična upozorenja uključuju trepereći simbol na zaslonu instrument ploče ili zvučno upozorenje. Ako vozač da žmigavac prije promjene trake, upozorenja se automatski deaktiviraju.
12. Sistem pomoći održavanja u voznoj traci (Lane Keep Assist System)
Oslanjajući se na LDW sustave, ovaj sistem usmjerava automobil da zadrži središnji položaj između oznaka trake. Ako automobil započne nenamjeran prelazak trake, upravljanje i / ili kočenje se automatski primjenjuju kako bi se vozilo vratilo u središte trake i oglasi se upozorenje. U vožnji oštrijim zavojima, ako su oznake trake slabe ili vozač makne ruke s upravljača, LKAS se automatski isključuje.
13. Noćna vidljivost (Night Vision)
Koristeći infracrvene senzore za otkrivanje kontrasta topline, ovi sustavi omogućuju vam da ‘vidite’ u daljinu. Odabrane slike prikazane su na navigacijskoj ploči ili na nadzornoj ploči. Npr. BMW Night Vision sustav s prepoznavanjem pješaka čak prati slike, a kada se identificira pješak, vozač se upozorava.
14. Sistem pomoći prilikom parkiranja (Parking Aids)
Dostupni su razni sistemi za pomoć pri parkiranju i manevrisanju, u nekim slučajevima čak i kontrola brzine i smjera vožnje potpuno automatizovano bez aktivnosti vozača. Istraživanja su pokazala da gotovo četvrtina svih potraživanja od osiguranja povezana s parkiranjem ili manevrima pri malim brzinama.
15. Sistem za nadzor pritiska u gumama (Tire Pressure Monitoring)
To je sistem ugrađen u vozilo za procjenu pritiska u gumama ili praćenje promjena pritiska u gumama tokom određenog vremena i prenošenje odgovarajuće informacije vozaču u vožnji.
I za kraj, svi ovi brojni sistemi napredne pomoži vozaču nažalost još nisu u potpunosti jednoznačno definisani, jer se neke kombinacije izvode iz osnovnih sistema, pa neki proizvođači automobila imaju svoje varijante pojedinih sistema ugrađene u svojim modelima. Neke zemlje imaju i potrebnu infrastrukturu za funkcionalno provođenje u djelo ovih sistema, dok su druge zemlje ‘svjetlosnim’ godinama daleko od toga. U konačnici će sve to dovesti do autonomnog upravljanja vozilima, a cilj je u oba slučaja da se smanji broj saobraćajnih nesreća.
