Od fabrički ugrađenih “bombi” do softvera koji vara na testovima, Auto Bild je 40 godina otkrivao istinu koju su proizvođači krili. Donosimo 25 najvećih sramota auto-industrije, od kojih su neke koštale života, a druge milijardi eura.
Njemački magazin Auto Bild godinama je bio noćna mora za marketing agencije velikih proizvođača. Njegovo istraživačko novinarstvo otkrivalo je probleme o kojima kompanije nisu željele raspravljati, od sigurnosnih nedostataka do konstrukcijskih grešaka. U mnogim slučajevima, tek nakon objave u medijima uslijedili su opozivi koji su zahvatili stotine hiljada, pa i milione automobila, a proizvođače koštali stotine miliona eura.
Od svog osnutka prije 40 godina, uredništvo se pozicioniralo kao glasnogovornik vozača. Ankete pokazuju da čitatelji najviše cijene upravo otkrivanje nepravilnosti, neovisnost i stvarnu pomoć pri kupovini. Donosimo 25 najznačajnijih skandala – od onih koje je otkrio Auto Bild do globalnih afera koje su zauvijek promijenile industriju.
Dizelska prevara – najveći skandal svih vremena
2015: Volkswagen Dieselgate – 30 milijardi dolara laži
Volkswagen je u septembru 2015. priznao ono što se šuškalo godinama – u 11 miliona dizelskih vozila ugrađen je softver koji je varao na emisionim testovima . Automobili su u laboratorijskim uslovima ispunjavali norme, dok su u stvarnoj vožnji ispuštali i do 40 puta više dušikovih oksida od dozvoljenog .
Kazne, nagodbe i otkupi vozila koštali su VW grupu preko 30 milijardi dolara . Pojedini menadžeri završili su u zatvoru, a povjerenje u “čistu dizel” tehnologiju zauvijek je uništeno . Kompanija se hitno okrenula električnim vozilima, ali reputacijska šteta traje i danas .
2016–2021: Audi i dalje gori
Kao VW-ova podružnica, i Audi je bio duboko u kaljuzi. Posebno su na udaru bili modeli sa automatskim mjenjačima, gdje je softver prepoznavao testne cikluse i prilagođavao emisije . Skandal je dodatno uzdrmao već poljuljano povjerenje u premium brend .
2017: Fiat Chrysler – 800 miliona dolara za poricanje
Američka EPA optužila je FCA 2017. da u 104.000 Jeep Grand Cherokee i Dodge Ram 1500 koristi softver koji dozvoljava prekomjernu emisiju NOx-a van laboratorija . Kompanija je negirala namjerno varanje, ali je 2019. platila 800 miliona dolara nagodbe – uključujući kazne, kompenzacije vlasnicima i prepravke vozila .
2019: Daimler (Mercedes) – 2,9 milijardi za tiho trovanje
Mercedes se nagodio s američkim vlastima za 2,2 milijarde dolara zbog 250.000 dizelskih vozila koja su varala na testovima . Dodatnih 700 miliona otišlo je na tužbe vlasnika . U Njemačkoj su uslijedili opozivi i dodatne kazne – Daimler nije priznao krivicu, ali je platio .
2023: Cummins – rekordna kazna za motore u pick-upovima
Američki proizvođač motora Cummins platio je u decembru 2023. rekordnih 1,675 milijardi dolara kazne zbog “defeat device” softvera u skoro milion Dodge Ram motora (2013–2023) . Motori su ispuštali ilegalne količine NOx-a, a kompanija se nagodila bez priznanja krivice .
2025: Hino Motors – čak ni Toyota nije čista
Hino Motors, Toyotaina podružnica, osuđena je u martu 2025. na 1,6 milijardi dolara kazne zbog falsificiranja emisija na 105.000 motora prodanih u SAD-u između 2010. i 2022 . Motori za kamione srednje i teške klase bili su deklarirani kao čisti, a zapravo su trovali vazduh .
2016: Mitsubishi – prevara stara 25 godina
Mitsubishi je priznao da je 25 godina manipulirao podacima o potrošnji goriva za 600.000 vozila u Japanu . Skandal je potopio prodaju, a kompaniju je morao spašavati Nissan .
2016: Suzuki – ista pjesma, drugi izvođač
I Suzuki je uhvaćen u manipulaciji podacima o potrošnji – koristili su nepropisne metode testiranja za japansko tržište . Iako nisu kažnjeni kao Mitsubishi, reputacija je pretrpjela ozbiljnu štetu .
2012: Kia – prenapuhana kilometraža
Kia je morala 2012. isplatiti odštete vlasnicima milion i više vozila jer su prenapuhali potrošnju goriva. Istraga EPA-e pokazala je da su MPG brojke bile daleko od realnosti, što je koštalo milione i narušilo povjerenje kupaca.
2016: Renault – francuski đavo
Francuska istraga otkrila je da Renault godinama vara na emisionim testovima i za dizelske i za benzinske motore . Dodatnu ironiju daje podatak da je francuska vlada, kao suvlasnik, navodno pokušavala zataškati skandal .
2016: Nissan – dvostruki udarac
Nissan je 2016. kažnjen u Južnoj Koreji zbog “defeat device” softvera u Qashqai dizelašima . Iste godine u Japanu je priznao falsificiranje podataka o potrošnji i emisijama na preko 1.100 vozila .
Požari i eksplozije – kad auto postaje vatromet
1995: Opel Astra – zapalite je dok točite gorivo
Dizajn grla za punjenje goriva kod Opel Astre omogućavao je stvaranje elektrostatskog naboja koji je mogao zapaliti benzinske pare – direktno na pumpi. Uslijedio je masovan opoziv koji je zahvatio 2,3 miliona vozila.
2005: Mercedes – CDI motori koji gore
Oštećenje klipa u CDI dizelskim motorima dovodilo je do curenja ulja koje se palilo na vrućim komponentama. Vatra ispod haube postala je noćna mora vlasnika.
2005: Peugeot 307 – korozija pali auto
Korozija električnih konektora u motornom prostoru izazivala je požare. Peugeot je godinama gasio vatre – bukvalno.
2005: Volkswagen Touran 2.0 TDI – kad zamašnjak zapali
Kvar dvomasenog zamašnjaka nije značio samo uništen mjenjač – u ekstremnim slučajevima, auto se zapalio. Skupo održavanje postalo je životno opasno.
2011: Rashladno sredstvo R1234yf – ekološki, ali otrovno
Novo sredstvo za klima uređaje trebalo je biti ekološki prihvatljivo, ali testovi su pokazali da se lako zapali i stvara otrovne tvari. Proizvođači su ga ubrzo počeli izbjegavati.
2018: BMW – EGR sisem pali motore
Curenje rashladne tekućine u EGR sisem dovodilo je do požara u motornom prostoru kod dizelskih BMW-a. Uslijedili su masovni opozivi.
2021: Volkswagen – hibridi koji gore
Plug-in hibridi Volkswagena povučeni su zbog rizika od požara u trakcijskim baterijama. Električna budućnost dobila je prvu ozbiljnu pukotinu.
Kočnice koje ne koče
1999: Audi – kočenje po kiši? Ma kakvi
Neki Audijevi modeli imali su sporiji odziv kočnica pri vožnji po mokrom. Problem je riješen ugradnjom poklopca koji odvodi vodu s diskova – ali tek nakon što su se dogodile nesreće.
2004: Mercedes – SBC kočnice koje produžavaju put
Elektronički kočioni sistem (SBC) u E-klasi mogao je produžiti put kočenja. Mercedes je pokrenuo jedan od najvećih opoziva u svojoj historiji.
2012: BMW – opet vodeni film
I BMW se suočio s optužbama da vodeni film na kočionim diskovima usporava reakciju. Problem je bio posebno izražen kod modela s većim felgama i sportskim kočnicama.
Eksplozivni airbagovi – Takata
2013: Takata – bomba u volanu
Najveći opoziv u historiji automobilske industrije – preko 30 miliona vozila širom svijeta . Takata airbagovi koristili su stabilizator amonij-nitrata koji je s godinama degradirao i pri aktivaciji eksplodirao, šaljući metalne krhotine prema vozaču i putnicima . Najmanje 20 osoba je poginulo , a stotine su ranjene. Takata je bankrotirala 2017. .
Korozija – hrđa koja ubija
2008: Mercedes – hrđa se vratila
Kod relativno mladih modela A i B klase pojavila se korozija – problem za koji se mislilo da je ostao u osamdesetima.
2010: Mazda – obećanja su prašina
Unatoč proizvođačevim garancijama o poboljšanoj antikorozivnoj zaštiti, mnogi modeli Mazde završili su na otpadu prije vremena zbog hrđe na karoseriji i šasiji.
2015: Volkswagen – spremnik plina može eksplodirati
Korozija spremnika za plin u nekim VW modelima dovodila je do rizika od pucanja – pa i eksplozije. Opoziv je uslijedio nakon višegodišnjih pritužbi vlasnika.
Kvarovi koji su uništavali motore i novčanike
2002: Volkswagen – smrzavanje ubija motor
Smrzavanje vlage u sustavu za odzračivanje blokiralo je cirkulaciju ulja i uništavalo 1.0 i 1.4 motore. Zimska noćna mora za vlasnike.
2005: Audi – Multitronic mjenjači se raspadaju
Kontinuirano varijabilni mjenjač (Multitronic) trzao je, kasnio i često crkavao odmah nakon isteka garancije. Popravci su koštali više od vrijednosti auta.
2009: Volkswagen – TSI lanci se razvlače
TSI motori sa razvodnim lancem umjesto remena postali su ozloglašeni – lanci su se razvlačili, preskakali i uništavali motore. Popravak je često koštao više od samog auta.
2015: Audi – TFSI motori piju ulje ko ludi
Zbog konstrukcijskih nedostataka, neki TFSI motori trošili su i do 2 litre ulja na 1000 kilometara. Vlasnici su redovno dolijevali – ili mijenjali motore.
2014: General Motors – predugo skrivan fatalne greške
GM je 2014. opozvao preko 800.000 vozila zbog neispravnih prekidača za paljenje koji su gasili motor u vožnji i onesposobljavali airbagove . Istraga je otkrila da je kompanija znala za problem više od desetljeća. Skandal se povezuje s najmanje 124 smrti .
2009–2010: Toyota – nezaustavljivi automobili
Milioni Toyotinih vozila povučeni su zbog iznenadnog, nehotičnog ubrzavanja, automobili su jednostavno “bežali”. Krivnja se pripisivala podnim prostirkama i ljepljivim papučicama gasa, ali sumnje na elektronske greške nikada nisu u potpunosti otklonjene .
1970-e: Ford Pinto – smrt po cijeni od 11 dolara
Ford je u Pinto ugrađivao spremnik goriva koji je pri udaru straga pucao i izazivao požare. Interni dokumenti otkrili su da je Ford napravio računicu: 11 dolara po autu za popravak bilo je “skuplje” od nagodbi s porodicama poginulih. Ta računica ušla je u udžbenike poslovne etike kao najgori primjer korporativnog morala .
2000: Ford i Firestone – gume se raspadaju, Ford okrivljuje gume, Firestone okrivljuje Ford
Skandal s gumama Firestone na Fordu Exploreru doveo je do stotina smrtnih slučajeva i skoro 20 miliona opozvanih guma . Ford je krivio Firestone, Firestone je krivio Ford – a istina je vjerovatno negdje između. Dvije kompanije raskinule su saradnju nakon 100 godina partnerstva .
2018: Carlos Ghosn – bjegunac u kutiji
Predsjednik Nissana uhapšen je u Japanu 2018. zbog finansijskih malverzacija – prikrivanja prihoda i zloupotrebe imovine kompanije . Uslijedio je holivudski bijeg skrivenog u kutiji za muzičku opremu, dok su mediji diljem svijeta pratili svaki detalj sramote Nissana i njegovog lidera .
1997: Mercedes A-klasa – prevrće se na testu losa
Švedski magazin “Teknikens Värld” pokazao je da se potpuno novi Mercedes A-klasa prevrće na standardnom testu izbjegavanja prepreke (test losa). Mercedes je prvo negirao, potom povukao svih 130.000 prodatih automobila, dodao ESP i prepravio ovjes . Kompanija je iz krize izašla jača, a ESP je postao standard u industriji .
2003: Peugeot 206 CC – nov auto, a izgleda kao poslije sudara
Peugeot je prodao 206 CC u stanju koje je podsjećalo na olupinu. Kupac je tužio proizvođača i dobio – auto je vraćen, a skandal je pokazao da ni novi automobili nisu imuni na proizvodne greške.
Ukratko
Čak ni najveće automobilske kompanije nisu imune na ozbiljne greške u dizajnu, probleme s kvalitetom ili u najgorem slučaju, namjerno skrivanje mana koje odnose živote. Od Fordove računice smrti iz sedamdesetih, preko Toyotinih automobila koji bježe, do VW-ove prevare od 30 milijardi dolara, industrija nas stalno podsjeća da automobil nije samo proizvod, već potencijalna smrtonosna zamka.
U mnogim slučajevima, tek medijska pokrivenost dovela je do reakcije proizvođača i implementacije promjena. Priče koje je godinama pratio Auto Bild, a kasnije i globalni mediji, podsjećaju nas na ključnu ulogu neovisnog novinarstva – pogotovo kada je riječ o sigurnosti miliona vozača.
