Svijet se suočava s “najvećom prijetnjom energetskoj sigurnosti u historiji”. Ovo nije upozorenje ekoloških aktivista, već zaključak Međunarodne agencije za energiju (IEA), organizacije koja okuplja 32 razvijene zemlje i koja je još 1974. osnovana upravo da bi se nosila s naftnim šokovima.
Ako ste mislili da je skok cijena goriva na benzinskim pumpama samo privremena pojava, prevarili ste se. IEA upozorava da bi oporavak normalnog protoka nafte i plina iz Zaljeva mogao potrajati šest mjeseci ili duže.
Šta se zapravo dogodilo?
Rat na Bliskom istoku, koji je započeo krajem februara 2026. masivnim napadima Sjedinjenih Država i Izraela na Iran, potpuno je poremetio globalna tržišta energije . Iran je odgovorio napadima na brodove u Perzijskom zaljevu i, što je najvažnije, de facto blokadom Hormuškog tjesnaca.
Tjesnac Hormuz nije običan morski prolaz. Kroz njega prolazi jedna petina svjetske naftne trgovine . Kada je ta ruta blokirana, cijene divljaju.
Cijena nafte Brent skočila je na preko 116 dolara po barelu . S&P Global izvještava da je prije rata cijena bila oko 72 dolara . Dizel u Evropi prelazi 2,30 eura po litri . Avio-kerosin je udvostručen u danima nakon početka sukoba .
Fatih Birol, izvršni direktor IEA, u intervjuu za BBC i Financial Times poručio je da političari i tržišta još uvijek potcjenjuju dubinu i posljedice ove krize .
“Ovo je mnogo veća kriza od one iz 1970-ih. Veća je i od šoka s prirodnim plinom koji smo doživjeli nakon ruske invazije na Ukrajinu”, rekao je Birol .
Šta je IEA već uradila?
Dana 11. marta 2026. IEA je donijela odluku bez presedana – oslobađanje 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi .
Ovo je najveće oslobađanje u historiji agencije, osnovane prije više od 50 godina. Za poređenje, tokom ruske invazije na Ukrajinu 2022. oslobođeno je 182,7 miliona barela .
Sjedinjene Američke Države obezbijedile su najveći dio ovih zaliha . Japan, Njemačka i Austrija također su počeli isporučivati svoje rezerve . Međutim, Birol je jasno poručio: oslobađanje rezervi nije dovoljno.
“Najvažnija stvar za povratak stabilnih tokova nafte i gasa je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca”, rekao je Birol .
Deset mjera za preživljavanje: šta IEA preporučuje
Pošto ponuda nafte ne može biti značajnije povećana preko noći, IEA je 20. marta objavila dokument s deset hitnih mjera na strani potražnje . Evo šta preporučuju – i šta nas vjerovatno čeka:
1. Radite od kuće gdje god je to moguće
Najjednostavnija mjera koja odmah smanjuje potrošnju goriva za dnevne migracije . Filipini su već uveli četverodnevnu radnu sedmicu za državne službenike . Pakistan je polovinu državnih službenika prebacio na rad od kuće .
2. Smanjite ograničenja brzine na autoputevima za najmanje 10 km/h
Niže brzine znače manju potrošnju goriva – za putničke automobile, kombije i kamione . Ovo je mjera koja se može uvesti preko noći.
3. Koristite javni prijevoz
Što više ljudi pređe s privatnih automobila na autobuse i vozove, to se brže smanjuje potrošnja nafte .
4. Uvedite rotaciju automobila u gradovima
Pristup centrima grada naizmjenično – na osnovu registarskih tablica – već se koristio u nekim evropskim gradovima za borbu protiv zagađenja. IEA predlaže isto kao mjeru za uštedu goriva .
5. Dijelite automobile i vozite ekonomično
Car-sharing i “eko-vožnja” – izbjegavanje naglih ubrzanja i kočenja – mogu značajno smanjiti potrošnju .
6. Optimizirajte vozne parkove
Za transportne kompanije, dostavne službe i državne firme bolje planiranje ruta i održavanje vozila može smanjiti potrošnju dizela.
7. Sačuvajte tečni naftni gas (LPG) za kuhanje
LPG je u mnogim zemljama osnovno gorivo za kuhanje. IEA predlaže da se vozila koja mogu koristiti LPG prebace na benzin, kako bi se LPG sačuvao za esencijalne potrebe . Indija već osjeća posljedice – restorani su prinuđeni prilagođavati menije ili zatvarati zbog nestašice plina za kuhanje .
8. Izbjegavajte putovanja avionom gdje god postoji alternativa
Poslovna putovanja avionom posebno su na meti – njihovo smanjenje može brzo smanjiti pritisak na tržište avio-goriva . Cijene avio-karata već su skočile, a kompanije poput Qantasa prisiljene su mijenjati rute i dodavati međuslijetanja zbog zatvorenog zračnog prostora .
9. Pređite na električno kuhanje
IEA preporučuje podsticanje prelaska s plina na struju za kuhanje, gdje god je to moguće .
10. Industrija neka optimizira proizvodnju
Petrohemijska industrija može privremeno smanjiti potrošnju nafte za 5% kroz bolje održavanje i prilagodbu sirovina .
Kako svijet već reaguje?
IEA nije jedina koja upozorava – mnoge zemlje već uvode oštre mjere:
-
Tajland: klimatizacija se ne može hladiti ispod 25 stepeni, a državni službenici upućeni su da nose kratke rukave i koriste stepenice umjesto lifta .
-
Bangladeš: univerziteti su zatvoreni ranije, a praznici pomjereni kako bi se uštedjela energija .
-
Pakistan: škole su zatvorene na dvije sedmice, a nastava na univerzitetima prebačena online .
-
Egipat: uvedeno je ograničenje cijena hljeba jer su cijene pšenice skočile osam puta – posljedica visokih cijena energije koje pogađaju proizvodnju i transport hrane .
-
Australija: na nekim benzinskim stanicama uvedeni su limiti po kupcu, a vlasti su popustile standarde kvalitete goriva kako bi povećale domaće zalihe .
-
Njemačka i Austrija: uvele su ograničenja na učestalost poskupljenja goriva na pumpama – u Njemačkoj jednom dnevno, u Austriji tri puta sedmično .
Šta ovo znači za obične ljude?
Ako mislite da će vas ovaj udarac zaobići, neće.
Gorivo na pumpama već je poskupjelo i dodatna poskupljenja su izvjesna. Cijena dizela u Evropi premašila je 2,30 eura po litri.
Avio karte već su skuplje, a dodatna poskupljenja dolaze tokom ljeta. Kompanije produžavaju rute zbog zatvorenih zračnih prostora, što dodatno povećava potrošnju goriva i cijene .
Cijene hrane će rasti. Proizvodnja i transport hrane u potpunosti zavise od fosilnih goriva. Egipat je već ograničio cijenu hljeba kako bi spriječio socijalne nemire. Đubriva, ključna za poljoprivredu, proizvode se od prirodnog plina.
Računi za struju i grijanje rastu. Iako je najveći fokus na nafti, tržište prirodnog plina također je poremećeno.
Može li se ovo izbjeći?
Fatih Birol je rekao ono što svi misle, ali rijetko izgovaraju naglas:
“Jedino rješenje za ovaj problem je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca” .
Dok se to ne dogodi, svijet će morati da se prilagodi. IEA poručuje da mjere koje preporučuju nisu politički popularne, ali su neophodne. “Ljudi imaju veliki motiv da usvoje nove strategije, a to je cijena energije“, rekao je Birol .
Upozorenje koje dolazi iz IEA je jasno: kriza je ovdje, trajaće mjesecima, a suočavanje s njom zahtijevaće promjene u svakodnevnim navikama, od toga kako dolazimo na posao do toga koliko brzo vozimo.
Jedina dugoročna pouka, koju je Birol naglasio, jeste da ovisnost o fosilnim gorivima čini ekonomije ranjivim na geopolitičke šokove. On očekuje da će ova kriza, poput one iz 1970-ih, dovesti do novog talasa ulaganja u obnovljive izvore energije, nuklearne elektrane i baterijsku tehnologiju.
Do tada, savjet je jednostavan: radite od kuće ako možete, vozite sporije na autoputu i razmislite da li vam je to putovanje avionom zaista potrebno.
Cijena nafte Brent na svjetskim tržištima 20. marta 2026. iznosila je preko 116 dolara po barelu, dok je prije rata bila oko 72 dolara.
