Rat u Iranu blokirao je Hormuški moreuz kroz koji prolazi 20% svjetske nafte. Cijene goriva poletjele su u nebo, a vozači širom Evrope počeli su panično tražiti alternativu. Ali ono što se događa na tržištu nije samo prolazna panika, to je strukturni pomak kakav nismo vidjeli od naftne krize sedamdesetih.
Kada je 28. februara 2026. izbio sukob na Bliskom istoku, malo ko je slutio koliko će brzo osjetiti posljedice na džepu. Cijene benzina u Britaniji skočile su 7% za manje od tri sedmice. U Evropskoj uniji 8%. U Americi čak 27%, na 3,72 dolara po galonu. I dok analitičari pričaju o “psihološkim granicama”, obični ljudi već reagiraju i to masovno.
Šta brojke govore?
Njemačka platforma Carwow zabilježila je dramatičan skok interesa za električna vozila. Prije eskalacije sukoba (28. februara), električni automobili činili su 55% svih pretraga. Prvog vikenda nakon poskupljenja 63% . Sedmični prosjek se stabilizirao na 59% .
Istovremeno, benzinski i dizelski modeli zajedno čine samo 23% svih konfiguracija . To je drastičan pad.
Meinauto.de, još jedan njemački online trgovac, bilježi povećanje prometa vezanog uz električna vozila od čak 40% od početka rata . Ljudi više ne pitaju “Koji auto je najljepši?”, nego “Čime ću najjeftinije preći 20.000 kilometara godišnje?” .
Europa prednjači – i to se vidi u brojkama
Prema podacima ACEA-e za januar 2026, udio potpuno električnih vozila na tržištu EU dostigao je 19,3% . Hibridi su najzastupljeniji sa 38,6%, dok su benzin i dizel zajedno pali na 30,1% .
To znači da skoro svaki peti novi auto u Evropi danas nema motor s unutrašnjim sagorijevanjem . Ako tome dodamo i hibride, dvije trećine tržišta već je elektrificirano .
U pojedinim zemljama trend je još izraženiji. Norveška je odavno u svojoj ligi – u prvoj polovini 2025. čak 93,7% novih automobila bila su vozila na baterije . Danska bilježi 66% udjela plug-in vozila, Švedska 60%, Finska 56% .
Novac je glavni motivator
Istraživanje na 1.164 osobe u Njemačkoj pokazalo je da 48% ispitanika kaže da bi rast cijena goriva uticao na njihovu odluku da razmisle o kupovini električnog ili hibridnog auta .
Nije ideologija ta koja pokreće promjene – već hladna računica. Test vožnje Volkswagenovim električnim vozilom u BiH pokazao je da put od 700 km košta 16 KM, dok bi isti put konvencionalnim vozilom koštao preko 130 KM . Razlika je više nego očigledna.
Subvencije se vraćaju – ali samo za odabrane
Njemačka je u januaru 2026. ponovo uvela subvencije za kupovinu električnih automobila. Visina podsticaja kreće se od 1.500 do 6.000 eura . Ali postoji caka – subvencije su namijenjene samo privatnim kupcima sa godišnjim prihodima domaćinstva do 80.000 eura (ili 90.000 eura za porodice sa dvoje djece) .
To znači da dobrostojeći sloj, koji si ionako može priuštiti skup auto, ne dobija ništa. A srednja klasa, koja bi možda htjela preći na električni, pažljivo računa da li je 6.000 eura dovoljno da nadoknadi još uvijek visoku cijenu novog automobila.
Amerika – drugačija priča
Dok Evropa ubrzano prelazi na struju, Sjedinjene Države su na drugačijem putu. Prodaja električnih vozila činila je samo 7,7% tržišta prošle godine, a nakon ukidanja federalne porezne olakšice od 7.500 dolara, prodaja je dodatno usporila .
Istraživanje grupe Cox Automotive pokazalo je da bi većina američkih potrošača razmotrila prelazak na električno ili hibridno vozilo tek ako cijene benzina dosegnu 6 dolara po galonu . Za sada su na 3,72 dolara, što je daleko od tog praga.
Kinezi navaljuju – i uspijevaju
Dok se Evropa i Amerika preispituju, kineski proizvođači ubrzano osvajaju tržište. U januaru 2026, BYD Seal U bio je najprodavaniji PHEV model u Evropi sa 6.713 prodatih vozila, što je rast od 261,9% u odnosu na prošlu godinu . Jaecoo J7, još jedan kineski model, zauzeo je drugo mjesto sa 4.166 prodaja .
Kinezi su shvatili ono što su evropski proizvođači prespavali – prave se pristupačni električni automobili koje ljudi žele kupiti.
Rat u Iranu nije uzrok promjena, nego okidač. Ono što se zapravo dešava jeste postepeno, ali ubrzano napuštanje fosilnih goriva – ne zbog ekologije, nego zbog ekonomije i sigurnosti.
Kada gorivo košta sve više, a struja ostaje stabilna, matematika postaje jednostavna. Evropljani su to shvatili. U januaru 2026, prodaja električnih vozila u EU porasla je za 12,7% , a PHEV-ova za čak 33,5% .
Dok se skeptici još uvijek raspravljaju o dometu i infrastrukturi, milioni vozača već su presudili – sljedeći auto bit će na struju. Pitanje nije da li ćete ga kupiti, nego kada.
