Mnogi vozači vjeruju da ostavljanje automobila da odradi u “leru” nije štetno, jer omogućuje motoru da se “zagrije”. Stručnjaci se, međutim, ne slažu. Dugotrajni rad u leru može učiniti više štete nego koristi.
Prije samo desetak godina, vozači su često ostavljali automobile upaljene kako bi zagrijali unutrašnjost ili odmrznuli prozore. Danas znamo da ta praksa ne samo da šteti okolišu, već i oštećuje moderne motore. S tehničkog, pravnog i ekološkog gledišta, ta je praksa neisplativa. Motor je dizajniran za rad pod opterećenjem, a ne za dulje stajanje u praznom hodu.
Motor ne miruje u praznom hodu. Zapravo, on se polako troši
Mnogi vozači vjeruju da nekoliko minuta rada u praznom hodu štiti komponente motora. U stvari, istina je suprotna. Moderni motori s unutrašnjim sagorijevanjem dizajnirani su da efikasno rade samo pod određenim opterećenjem. U praznom hodu, ili takozvanom “leru”, temperature ispušnih plinova su preniske i sagorijevanje je nepotpuno. To rezultira nakupljanjem naslaga ugljika na ventilima, klipovima i diznama.
Naizgled bezopasan rad u praznom hodu s upaljenim motorom može dovesti do skupih kvarova. Nakupljena prljavština ograničava protok zraka i goriva, uzrokujući gubitak snage motora i povećanu potrošnju goriva. Mehaničari upozoravaju da redovno ostavljanje automobila u praznom hodu može skratiti vijek trajanja motora za desetine hiljada kilometara.
Iako se može činiti kao da motor ništa ne sagorijeva, u stvarnosti troši između 0,6 i 1 litre goriva na sat. S dnevnim, desetominutnim zaustavljanjima, to se prevodi u nekoliko desetina litara godišnje, koje se potpuno uzalud troše. Svake minute u praznom hodu motora ispušta ugljikov dioksid i dušikovi oksidi, što pogoršava kvalitet zraka. Razlike u dizajnu motora također igraju ulogu. Motori s indirektnim ubrizgavanjem otporniji su na kratka zaustavljanja, dok motori s direktnim ubrizgavanjem brže zagađuju.
Hladnom motoru nije potrebno dugo vrijeme zagrijavanja. Kratko vrijeme je sve što vam je potrebno da krenete na put.
Uprkos mišljenju da “motor treba zagrijavati dok stoji”, stručnjaci naglašavaju da je to mit. Samo upalite automobil, vežite sigurnosni pojas, podesite retrovizore i krenite na put. Najbolji način da brzo postignete radnu temperaturu je da vozite glatko, a ne da stojite mirno s upaljenim motorom. To potvrđuju i preporuke proizvođača poput Toyote, Škode i Forda, koji naglašavaju da moderni motori imaju sisteme podmazivanja koji rade odmah nakon pokretanja.
Dugo zagrijavanje automobila dok stoji ne poboljšava podmazivanje niti štiti motor. Naprotiv – dovodi do kondenzacije vode i goriva u ulju, stvarajući emulziju koja gubi svoje karakteristike podmazivanja. Zimi se povećava i rizik od korozije komponenti, a filter čestica dizela (DPF) ne dostiže temperaturu potrebnu za samočišćenje.
