Njemačka autoindustrija, nekoć neprikosnoveni simbol europske industrijske moći, duboko je zahvaćena savršenom olujom krize. Nova prognoza Udruženja automobilske industrije Njemačke (VDA) otkriva dramatične razmjere problema: do 2035. godine moglo bi nestati čak 225.000 radnih mjesta, što je oko 35.000 više od ranijih procjena, a u samo 2025. godini izgubljeno je već gotovo 50.000 radnih mjesta.
Zašto VDA podiže alarm? Kretanje broja zaposlenih
VDA je revidirao svoju prognozu naviše s ranijih 190.000 na sadašnjih 225.000 izgubljenih radnih mjesta do 2035. godine. To je izravna posljedica značajnog pogoršanja uvjeta poslovanja. Brojke su posebno dramatične ako se sagleda kretanje zaposlenosti u zadnjih nekoliko godina, što prikazuje donja tablica:
| Godina | Broj zaposlenih (cca) | Promjena u odnosu na prethodnu godinu |
|---|---|---|
| 2023. | 833.000 | – |
| 2024. | 773.000 | -60.000 |
| 2025. | 726.000 | -47.000 |
Ove brojke jasno pokazuju kontinuirani i ubrzani pad koji je već uzeo danak. Dodatno, između 2019. i 2025. već je ugašeno oko 100.000 radnih mjesta.
Tri glavna uzroka krize
Analiza pokazuje da se kriza ne može pripisati samo jednom faktoru, već je riječ o višestrukom udaru.
1. Tranzicija prema električnim vozilima (EV)
Temeljni je uzrok strukturalna promjena u samoj proizvodnji. Električni automobili imaju znatno manje pokretnih dijelova od konvencionalnih s motorom s unutarnjim izgaranjem, procjenjuje se da je za njihovu proizvodnju potrebno i do 40% manje radnih sati. Zato najveći teret gubitka radnih mjesta snose dobavljači dijelova poput motora, mjenjača i ispušnih sustava. To potvrđuju i primjeri iz industrije: Bosch planira ukinuti 13.000 radnih mjesta, ZF Friedrichshafen 7.600, a Continental između 10.000 i 11.000.
2. Žestoka kineska konkurencija
Dok njemački proizvođači prolaze kroz skupu tranziciju, kineske kompanije poput BYD-a, Geelyja i Nia agresivno su krenule u osvajanje globalnog tržišta. Oni ne konkuriraju samo cijenom, zahvaljujući državnim subvencijama, već i naprednom tehnologijom. Njihov prodor posebno je vidljiv na prestižnom sajmu IAA u Münchenu, gdje je Kina bila drugi najzastupljeniji izlagač s više od 110 firmi. Usporedbe radi, dok prosječni radnik u njemačkoj autoindustriji košta poslodavca oko 50 eura po satu, u Kini je taj trošak samo 15 eura.
3. Gubitak konkurentnosti lokacije Njemačke
Klima za poslovanje u Njemačkoj značajno se pogoršala. Predsjednica VDA-a, Hildegard Müller, izravno govori o “ozbiljnoj i trajnoj krizi konkurentnosti” uzrokovanoj visokim troškovima. Ključni problemi su:
Visoke cijene energije: Njemačka industrijska poduzeća plaćaju električnu energiju više nego konkurencija u Kini ili SAD-u, što izravno smanjuje profitne marže.
Pretjerana birokracija i regulativa: Tvrtke su opterećene ogromnim brojem propisa. Müller je kritizirala EU da uvodi četiri nova zakona dnevno, što poduzeća ne mogu pratiti.
Visoki porezi i troškovi rada: Kombinacija visokih poreza i najviših troškova rada u Europi dodatno narušava cjenovnu konkurentnost.
*U usporedbi s tim, Europska unija je u martu 2026. predstavila Industrial Accelerator Act, čiji je cilj do 2035. godine povećati udio industrije u BDP-u EU na 20%, uz naglasak na smanjenje ovisnosti o uvozu u strateškim sektorima, uključujući i automobilsku industriju.*
Politički odgovori: Borba za budućnost
Kriza je natjerala Bruxell. Njemački kancelar Friedrich Merz zatražio je ukidanje planirane zabrane prodaje novih automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine, smatrajući je pretjerano restriktivnom. Istodobno, njemačka vlada pokušava pomoći i izravnim mjerama, poput programa poticaja za kupnju električnih vozila vrijednog 3 milijarde eura, namijenjenog kućanstvima s nižim i srednjim primanjima, kako bi potaknula potražnju. Međutim, pitanje je hoće li ove mjere biti dovoljne da zaustave “egzodus investicija” i osiguraju dugoročnu budućnost njemačke industrije.
