Kumulativno gledano, u prva četiri mjeseca 2026. registrovano je 3.732 nova vozila (putnička i laka komercijalna), dok je u istom periodu 2025. taj broj iznosio 3.857. Pad od 125 vozila, odnosno –3,2 posto.

Starost voznog parka – decenija iza nas

Najzanimljiviji podatak dolazi iz strukture po godištima. Najzastupljenije godište među svim registrovanim vozilima u aprilu je 2011. godina sa 1.074 registracije. Slijede 2012. (951), 2013. (754) i 2010. (733).

Da parafraziramo: više je registrovanih automobila iz 2011. nego svih novih automobila zajedno. Bosanci i Hercegovci i dalje masovno uvoze automobile stare između 10 i 15 godina. To nije izbor – to je ekonomska nužda.

Dizel i Euro 5 još uvijek vladaju

Uprkos svim pričama o elektrifikaciji, dizelski pogon i dalje ubjedljivo dominira. Od 8.112 registrovanih vozila, čak 6.352 imaju dizel motor (uključujući aktuelni Euro 6 standard). Benzin je daleko iza.

Također, 4.478 vozila zadovoljava Euro 5 normu – što znači da su u pitanju uglavnom polovnjaci uvezeni prije nego što su strožije ekološke norme zaživjele. Ekologija je, po svemu sudeći, luksuz koji bh. kupac još uvijek ne može priuštiti.

April 2026. – prodaja novih po brendovima

Donosimo kompletan poredak prodaje novih putničkih i lakih komercijalnih vozila za april 2026. godine:

Škoda – apsolutni i neprikosnoveni lider

Sa 236 registracija u aprilu, Škoda nastavlja svoju dominaciju. Kumulativno za prva četiri mjeseca, češki brend ima 763 registrovana vozila, što čini 20,4 posto ukupnog tržišta (odnosno 22,1 posto ako se gledaju samo putnička vozila). Škoda je praktično na istom nivou kao lani, što u vremenu opšteg pada govori o izuzetnoj lojalnosti kupaca.

Octavia ostaje “kraljica bh. tržišta” – model koji kupuju i firme i privatnici, i dalje bez prave konkurencije.

Volkswagen – stabilna druga pozicija

Njemački “narodni” brend je drugi sa 149 registracija u aprilu i 447 vozila kumulativno za prva četiri mjeseca. Volkswagen bilježi rast od 9,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Iako je u novim automobilima iza Škode, Volkswagen je apsolutni vladar polovnih vozila sa preko 35 posto udjela u uvozu.

Toyota – blagi pad, ali i dalje treća

Toyota je treća sa 128 registracija u aprilu i 403 vozila kumulativno. Ipak, bilježi blagi pad od –2,9 posto u odnosu na prošlu godinu. Bez Corolle po akcijskim cijenama, japanski gigant teže zadržava korak.

Hyundai – peti, ali sa zanimljivom strukturom

Hyundai je u aprilu registrao 60 vozila, što ga smješta na peto mjesto. Kumulativno za prva četiri mjeseca, Hyundai ima rast, ali on nije posebno istaknut u aprilu – za razliku od marta kada je Tucson činio čak 79 posto prodaje. Ipak, Hyundai ostaje jedan od rijetkih brendova koji uspijeva doprijeti i do porodica i do imućnijih kupaca.

Opel – najveći skok

Opel je u aprilu registrao 42 vozila, a kumulativno za četiri mjeseca bilježi snažan skok od 67,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Ovo je jedno od najvećih iznenađenja prvog kvartala – nakon izuzetno teške prošle godine, Opel je očito pronašao formulu za povratak na tržište.

Renault – najveći pad među vodećima

Sa druge strane, Renault bilježi pad od –28,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. U aprilu je registracija 58, što je daleko od brojki koje je francuski brend imao u zlatnim godinama. Pad se pripisuje zastarjeloj model-paleti i agresivnoj konkurenciji, posebno iz Azije.

Padovi i rastovi u sredini tabele

Dok vodeći brendovi uglavnom stagniraju ili lagano padaju, sredina tabele donosi dramatičnije promjene:

Najveći padovi:

• Dacia –50% (sa prošlogodišnjih brojki)

• Mazda –44,8%

• Citroen, Mercedes, Peugeot i BMW također bilježe padove.

Rastovi koji iznenađuju:

• Fiat +22,2%

• Seat +21,9%

• Cupra +18,4%

Seat i Cupra, iako sa manjim brojkama, pokazuju da sportski i pristupačni modeli imaju svoju publiku.

Kineski brendovi – udvostručen udio

Ovo je priča koja se najviše isplati pratiti. Kineski proizvođači su u aprilu ostvarili 64 registracije novih vozila, a gledajući prva četiri mjeseca, njihov tržišni udio je šest posto – što je dvostruko više nego prošle godine.

Rast po brendovima je impresivan:

• Geely +137,5%

• DFSK +114,3%

• Chery +55,3%

Iako pojedinačno još uvijek nisu među liderima (Chery 15, Geely 20, DFSK 9 registracija u aprilu), njihov zajednički rezultat pokazuje jasan trend. Kupci ih sve više prihvataju – vjerovatno zbog povoljnog odnosa cijene i opreme, ali i zato što su prestali biti “nepoznata marka”.

Zanimljiva je i intriga – MG, koji je u ostatku Evrope među najbrže rastućim brendovima, u BiH već mjesecima nema zabilježenih registracija. Očito je da distribucija i servisna mreža još uvijek nisu zaživjele.

Elektrifikacija – drugi put u historiji dizel pao ispod hibrida

Jedan od najzanimljivijih podataka iz aprila jeste da je udio elektrificiranih vozila nadmašio dizele. Ovo je tek drugi put u historiji bh. tržišta, a zamalo je elektrificirani udio bio veći čak i od benzinaca.

Kada kažemo “elektrificirana vozila”, mislimo prije svega na hibride – čistih električnih automobila je i dalje simbolično malo. Hibridi su postepeno prihvaćeni, posebno zahvaljujući brendovima poput Toyote i Hyundaija koji su ih rano plasirali.

Sa druge strane, čisti dizeli i benzinci polako nestaju iz ponude novih automobila. Proizvođači ih ukidaju, a kupci nemaju mnogo izbora – ako žele nov auto, sve češće moraju uzeti hibrid.

Električna vozila – još uvijek statistička greška

Iako globalni trendovi pričaju drugačiju priču, električna vozila u BiH ostaju igračka za bogate. Bez državnih subvencija, bez razvijene infrastrukture brzih punjača i sa visokim početnim cijenama, EV-ovi jednostavno nemaju šanse za masovniji prodor.

Udio električnih vozila u prodaji novih automobila i dalje se mjeri u dijelovima procenta. Proizvođači ih uvode, ali uglavnom zbog korporativnih ciljeva, ne zbog stvarne potražnje.

Dva svijeta, iste ceste

Najveća priča bh. auto-tržišta nije u brojkama – već u kontrastu. Na istim cestama voze se potpuno nova Audija i Mercedesi (Audi je na rekordnih 5,2 posto tržišnog udjela uz konstantan rast) pored Fiat Punta i Pola starih 15 godina.

Dok premium brendovi rastu (Audi, BMW, Mercedes – sva tri su u top 10), pristupačni brendovi padaju (Dacia, Renault, Mazda). To nije slučajnost – to je ogledalo društvene nejednakosti. Oni koji imaju, troše i na luksuz. Oni koji nemaju, voze polovnjake do 5.000 KM i mole se da ne zakažu na putu do posla.

Prosječna cijena uvezenog polovnjaka i dalje se vrti oko 20.000 KM, a najtraženiji su modeli stariji od deset godina: Volkswagen, Opel, Fiat Punto, Audi A4 i Renault Clio. Najprodavaniji polovni automobil u zemlji je Škoda Octavia III (proizvodnja od 2013.), dostupna za oko 11.000 KM – što je, ironično, upravo iznos koji većina građana može izdvojiti.

Šta donosi ostatak 2026. godine?

Globalno, godina je obilježena lansiranjem novih električnih modela – VW ID. Polo, Mercedes GLB, Škoda Epiq. U BiH, njihov uspjeh je upitan dok ne bude subvencija.

Rast kineskih brendova će se vjerovatno nastaviti – već su na 6 posto udjela, a do kraja godine mogli bi dosegnuti 10 posto ako nastave ovim tempom.

Škoda će teško biti pomjerena s vrha – prednost je prevelika.

A omjer novih i polovnih? Teško da će se popraviti. Dok god prosječna plata ne omogućava kredit za novi auto od 30.000 KM, Bosanci i Hercegovci će uvoziti automobile stare deceniju. I to nije njihov izbor – to je ekonomska realnost.

Ključni zaključci – april 2026.

• Pad tržišta novih vozila za 3,2 posto u odnosu na isti period prošle godine.

• Omjer novih i polovnih i dalje katastrofalan – 1 : 7.

• Škoda neprikosnoveni lider (236 registracija u aprilu, 763 kumulativno).

• Najveći rast – Opel (+67,5%), Fiat (+22,2%), Seat (+21,9%).

• Najveći pad – Dacia (–50%), Mazda (–44,8%), Renault (–28,3%).

• Kineski brendovi udvostručili udio na 6 posto tržišta – Geely, Chery i DFSK najbrže rastu.

• Dizel i dalje dominira (6.352 registracije u aprilu), ali hibridi prvi put nadmašili dizele u udjelu.

• Električna vozila i dalje statistička greška – bez subvencija i infrastrukture nema napretka.

• Najviše se registruju automobili iz 2011. godine – deceniju stari modeli su realnost većine bh. vozača.