Bosanskohercegovački vozači preplaćuju hiljade maraka za automobile s vraćenom kilometražom
Iako je lažiranje kilometraže često usmjereno na obične vozače koji traže dobru ponudu, posljedice sežu mnogo dublje, utječući na čitavu privredu. Ovo je ozbiljan problem za svaku zemlju kao i za Europu u cjelini. Nepošteni prodavači uzrokuju da vozači preplaćuju polovne automobile, dok zemlje diljem kontinenta svake godine gube milijarde eura prihoda.
Izvješće Europskog parlamenta iz 2018. procjenjuje da se šteta uzrokovana izmjenom brojača kilometara u EU kreće od 1,31 do 8,77 milijardi eura godišnje.
Kako bismo bolje razumjeli financijske gubitke uzrokovane takvom praksom, firma za prikupljanje podataka o vozilima carVertical provela je istraživanje u europskim zemljama. Čak i u najboljem slučaju, rezultati pokazuju da europske zemlje gube približno 5,3 milijarde eura godišnje zbog prevara s brojačem kilometara. Budući da mnogi slučajevi ostaju neotkriveni, stvarna bi šteta mogla biti znatno veća.
„Dokazati da je kilometraža automobila krivotvorena izuzetno je teško. Države ne razmjenjuju uvijek podatke o vozilima, a mnogi zapisi o kilometraži nikada se ne digitaliziraju, što olakšava prikrivanje ove nepoštene prakse. Jedini način da se potvrdi prevara na brojaču kilometara je korištenje povijesnih podataka o kilometraži“, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u tvrtki carVertical.
Što je viša cijena automobila, to je veći potencijalni gubitak
Vozači preplaćuju oko jedne petine za polovne automobile s lažiranom kilometražom.
Na primjer, automobil s navedenom cijenom od 10.000 maraka s lažiranom kilometražom može vrijediti samo 8.000 maraka. To znači da kupac preplaćuje oko 2.000 maraka. Što je viša cijena automobila, to je veći potencijalni gubitak. Kupci luksuznih automobila mogli bi nesvjesno preplatiti desetke hiljada maraka.
„Nije tajna da kupci preferiraju automobile s manjom kilometražom. Nažalost, to ih čini glavnom metom prevara. Kad se kilometraža vrati, stvara se iluzija da je stanje automobila bolje nego što stvarno jeste. Prevaranti ciljaju i ekonomska i premium vozila“, dodaje Buzelis.
Zapadnoeuropske zemlje suočavaju se s većim gubicima
Istraživanje je također otkrilo da, iako je prevara s brojačem kilometara široko rasprostranjen problem, financijski utjecaj je veći u Zapadnoj Europi u usporedbi s istočnoeuropskim zemljama.
Vozači u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji imaju najveće financijske gubitke zbog lažiranja kilometraže. Istodobno, na kupce u Ukrajini, Srbiji i Rumunjskoj taj je utjecaj manji.
Procjenom brojnih automobila koji su provjereni na carVerticalu, njihove prosječne tržišne vrijednosti i stope prevara u svakoj zemlji, istraživanje procjenjuje da zbog lažiranja brojača kilometara Ujedinjeno Kraljevstvo godišnje gubi oko 1,4 milijarde eura, Francuska gubi 1,15 milijardi eura, a Njemačka 1,1 milijardi eura.
Prema Buzelisu, manipulacija brojačem kilometara ozbiljan je problem koji svake godine košta europska gospodarstva milijarde eura. Iako vlade priznaju da postoji problem, konkretne inicijative za njegovo rješavanje ostaju ograničene. To znači da sami kupci moraju poduzeti korake kako bi osigurali da vozila koja kupuju imaju točnu kilometražu.
„Izvješće o povijesti vozila može točno pokazati kada i koliko je kilometraža prilagođena. To pomaže kupcu odlučiti hoće li nastaviti s kupnjom ili pregovarati o boljoj cijeni. U mnogim slučajevima, ako je kilometraža krivotvorena, automobil može imati i druge skrivene probleme, a to je iznimno važno kada je riječ o onima koji donose odluke na svjetskoj razini i trebali bi brinuti o zaštiti kupaca“, upozorava Buzelis.
Metodologija
U istraživanju carVerticala analizirani su podaci iz izvješća o istorije vozila koja su kupili klijenti kompanije, prosječna cijena polovnih automobila, udio vozila s krivotvorenom kilometražom i financijski učinak prevara s brojačem kilometara u 17 europskih zemalja.
Postotak utjecaja prevara s brojačem kilometara izračunat je analizom izvješća o povijesti vozila koje su klijenti tvrtke kupili u 2024. godini i brojanjem promjena vrijednosti rabljenih automobila proizvedenih od 2005. do 2024. sa i bez krivotvorenja brojača kilometara.
