Na sajmu automobila u Parizu BMW je podigao temperaturu – njemačka industrija traži popuštanje europskih pravila o emisijama ugljičnog dioksida, govoreći kako ona predstavljaju egzistencijalnu prijetnju europskoj industriji.
Europska prodaja električnih automobila zaustavila se na oko 2.0 milijuna godišnje, a treba porasti peterostruko ako bi se ispunile kvote EU-a i Velike Britanije za 2030. godinu. Potražnja je usporila nakon popunjavanja tržišta ranih kupaca i usporavanja korporativnog tržišta, piše Forbes.
Europska unija i Velika Britanija odredile su da prodaja električnih automobila do 2030. godine mora dosegnuti 80.0 posto ukupne prodaje novih sedana i SUV-ova, a 100.0 posto do 2035. godine.
Te mete nisu samo mrtvo slovo na papiru: predviđene su velike kazne za proizvođače koji ih ne uspiju ispuniti. U Britaniji će proizvođači morati platiti oko 15.000 funti za svako vozilo s unutrašnjim izgaranjem koje prodaju preko zadanih ograničenja.
Ozbiljna dilema na europskom tržištu
Nitko ne sumnja da će prodaja ponovno snažno rasti, ali kako bi se postigle mete, cijene automobila moraju biti bliže 10.000 eura nego 20.000 eura.
Prosječna cijena električnih vozila u Europi trenutačno iznosi nešto preko 40.000 eura, pokazuju podaci lobističke skupine iz Bruxellesa, Transport and Environment. Potrebno je proizvoditi automobile s mnogo manjim baterijama, prigodne za urbana i ruralna područja. Takvi automobili u Europi gotovo da i ne postoje, ali ima ih u Kini – BYD Seagull, Wuling Bingo i maleni Leapmotor.
To Europsku uniju stavlja u dilemu. Blok može dopustiti uvoz ovih malenih kineskih vozila i tako generirati rast koji će im omogućiti da ispune svoje ciljeve o emisijama CO2, ali i istovremeno uništiti domaću industriju. S druge strane, mogu odustati od svojih ciljeva o zaštiti klime i spasiti milijune radnih mjesta. EU je uveo carine koje će vrlo vjerojatno usporiti prodaju kineskih modela.
Izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse u Parizu je izjavio kako EU mora odustati od svojeg plana o zabrani novih automobila s unutrašnjim izgaranjem do 2035. godine. Kaže i kako bi blok trebao otvoriti tržište alternativnim pogonima poput e-goriva ili bio goriva i vodikovih ćelija. Njegovo inzistiranje na “strogo tehnološki agnostičkom putu” također sugerira da bi EU trebala olabaviti pravila što se tiče zabrane hibrida i plug-in hibrida. I drugi njemački proizvođači ponavljaju isto. Za očekivati je da će zeleni lobisti na to imati što reći.
Sve očitiji pad prodaje
Slabost prodaje električnih vozila ove godine postaje sve vidljivija. U aprilu je iz investicijske banke UBS rečeno kako će Europljani između 2024. i 2030. godine kupiti gotovo devet milijuna električnih vozila manje nego što se prethodno očekivalo. Moguće kupce odbijaju visoke cijene, nedostatni domet i nespretno punjenje. UBS je svoje prognoze srezao na 8.3 milijuna 2030. godine, dok je ranije predviđao 9.6 milijuna.
U septembu je firma za istraživanje investicija Jefferies smanjila svoje prognoze prodaje električnih automobila u 2030. godini s 8.9 milijuna na 6.8 milijuna. Ove sedmice nije dodatno regulirala tu prognozu, ali smanjila je procjene za 2025. godinu za oko 400.000 vozila. Sada predviđa da će te godine biti prodano 3.2 milijuna vozila, što je jednako tržišnom udjelu od 21.0 posto (ranije je predviđen udio od 24.0 posto). Francuska konzultantska firma za automobilsku industriju Inovev također kaže kako će do 2030. godine prodaja električnih automobila u Europi iznositi samo oko 40.0 posto ukupnog tržišta.
Rho Motion svoje prognoze za 2030. godinu snizio je za 24.5 posto na 8.3 milijuna prodanih vozila. Čelnik za automobilsku industriju u toj firma, Will Roberts, kaže kako standardi EU-a za emisije predstavljaju snažnu motivaciju za rast i nakon 2025. godine. Na pariškom sajmu pojavile su se neke indikacije da možda pristižu jeftiniji električni automobili.
