Svi već znamo da Karl Benz nije izmislio automobil – on je “samo” predao patent. Znamo i da je Volvo opsjednut sigurnošću do te mjere da su nam poklonili prvi trotački sigurnosni pojas. Znamo i da su se Henry Ford i Enzo Ferrari svađali kao dvije srednjoškolke. Ali ovi detalji su možda toliko nebitni da o njima niste imali pojma. Zato donosimo pet malčice blesavih činjenica koje će vas ili nasmijati ili natjerati da se zamislite.
05. Automobili 95% svog života provedu na parkiralištu
Ako ste ikada pomislili da puno vozite svoj auto – vjerujte, niste u pravu. Prosječan automobil najveći dio dana provede parkiran. Gledano kroz tu prizmu, gužve u saobraćaju odjednom i nisu toliki problem. Isto tako, ideje poput dijeljenja automobila (tj. prevoženja nepoznatih ljudi od tačke A do tačke B) odjednom djeluju manje smisleno. Takve inicijative doduše malo smanjuju broj automobila u vožnji, ali zato eksponencijalno povećavaju broj onih parkiranih. A to je loše, jer automobili stoje, propadaju i pretvaraju se u kvarljivu robu. Ko bi rekao da će ti auto više vremena provesti na parkingu nego ti na poslu?
04. Izumitelj tempomata bio je slijep
Ralph Teetor bio je uspješan izumitelj unatoč tome što je oslijepio s pet godina. Nakon diplome mašinstva na Univerzitetu u Pennsylvaniji, radio je na rotoru parnih turbina za mornaričke razarače. Kasnije je postao prvi čovjek velikog proizvođača automobilskih dijelova. Ali nas zanima tempomat. Inspiracija je došla kada je Teetor jednom putovao sa svojim advokatom. Ubrzanje i usporavanje dok su razgovarali toliko ga je iritiralo da je od tog trenutka njegovo stvaranje i patentiranje prvog sistema za kontrolu brzine bilo samo pitanje vremena. Zamisli – čovjek koji ne vidi, izumio je napravu koja automobilu drži brzinu bez tvoje noge na gasu.
03. Jedan automobil ima oko 30.000 dijelova
To je činjenično stanje stvari. I ne mora nužno biti iznenađujuće. Ali ono što jeste iznenađujuće jeste korelacija između te ogromne hrpe dijelova i pouzdanosti. Većina nas popravlja samo potrošne dijelove, dok za neke druge nismo ni čuli. Ipak, prema statistikama, prosječni životni vijek automobila danas je 11 godina. Nekada davno je i 5 godina – ili 50.000 kilometara – bilo puno. Danas tvoj auto ima više dijelova nego što tvoja kuća ima cigli, a traje duplo duže.
02. Šanse da pogineš u autu su 1:5.000
Šanse za smrt u avionskoj nesreći su nevjerovatno male. Šanse za smrt od klavira koji pada s osmog sprata su još manje. Ali avion i šetnja ispod zgrade imaju jednu zajedničku stvar, kratko vrijeme provedeno u toj situaciji. Letovi su kratki, a stajanje ispred zgrade mnogi ne prakticiraju, pa su šanse stvarno male.
S druge strane, u automobilima provodimo sate i sate. U saobraćaju smo pored drugih ljudi koji isto tako provode sate u autima. Nikada ne znaš šta te čeka na cesti ili kada će se desiti neka užasna situacija. No, uprkos svemu, statistike kažu da su šanse za pogibiju za volanom samo 1 prema 5.000. To je otprilike isto kao da pogodiš broj na ruletu, ali srećom, vožnja nije kockanje.
01. Radio u autu je umalo bio zabranjen
Postoje svakojaki razlozi zbog kojih “moralne vertikale” žele regulisati ili zabraniti neke stvari. Kada je auto-radio prvi put izumljen, neke države su se pobunile i pokušale ga staviti van zakona. Vjerovali ili ne – razlog je bio distrakcija vozača i povećanje rizika od saobraćajnih nesreća.
Zato zapravo čudi kako smo od tih vremena do danas evoluirali unazad. Danas povezujemo infotainment sisteme s pametnim telefonima i dozvoljavamo tikvanima da tipkaju po društvenim mrežama za vrijeme vožnje. Nije li to mnogo opasnije od običnog radija?
Koja vam je činjenica najzanimljivija? Pišite u komentarima! 👇
