Veliki proizvođači bježe od električnih vozila. Kraj iluzija?

Kupci nisu htjeli da plate cijenu. Ni doslovno ni preneseno. Električni automobili su preskupi, infrastruktura je nedovoljna, domet je ograničen, a strah od zamjene baterije (koja košta koliko i polovni auto) odbija ljude. Rezultat? Prodaja električnih vozila raste, ali ne onoliko brzo koliko su proizvođači planirali. I dok potražnja stagnira, troškovi proizvodnje rastu.

Sada se najveći igrači na tržištu, od Honde do Mercedesa, od Forda do Porscha, povlače iz svojih ambicioznih planova. Neki odgađaju, neki otkazuju, a neki se vraćaju hibridima kao “sigurnoj opciji”.

Honda: 16 milijardi dolara gubitka i povlačenje

Honda je jedan od najdramatičnijih primjera. Japanski proizvođač je nedavno povukao svoj plan da do 2040. godine potpuno ukine motore s unutrašnjim sagorijevanjem. Šta je razlog? Kompanija procjenjuje da će zbog prebrzog prijelaza na električne automobile izgubiti čak 16 milijardi dolara u naredne dvije godine.

Šesnaest milijardi dolara. To nije gubitak, to je kapija pakla. Honda je shvatila da je bolje usporiti nego izgorjeti.

Mercedes, Ford, Stellantis, Volvo – svi bježe

Nije samo Honda. Lista proizvođača koji su smanjili svoje električne ambicije je duga i uključuje najveća imena.

Mercedes-Benz – luksuzni gigant je najavio da će produžiti životni vijek modela s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Planovi o potpunoj elektrifikaciji do 2030. su odloženi.

Ford – američki proizvođač je smanjio proizvodnju električnih modela i povećao ulaganja u hibride.

Stellantis – vlasnik Jeep-a, Fiata, Peugeota, Citroëna i još desetak brendova – odustaje od forsiranja električnih vozila i vraća se fleksibilnijoj strategiji.

Volvo – švedski proizvođač koji je najavio da će do 2030. biti potpuno električan, sada kaže da će hibridi ostati u ponudi mnogo duže nego što se planiralo.

Luksuzni i sportski brendovi: emocije su jače od struje

U svijetu skupih i sportskih automobila, situacija je još jasnija. Kupci ovih automobila ne plaćaju samo prevoz od tačke A do tačke B, plaćaju zvuk, emociju, karakter.

Rolls-Royce je planirao da do 2030. bude potpuno električan. Sada su odlučili da nastave proizvodnju automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i nakon tog roka.

Bentley – isti slučaj. Elektrifikacija se odgađa, hibridi ostaju.

Lamborghini je odustao od planova za potpuno električni model Lanzador. Umjesto toga, auto će biti plug-in hibrid. Direktor Lamborghinija, Stephan Winkelmann, bio je brutalan – rekao je da kupci ne žele električni Lamborghini jer nema zvuk, nema emociju, nije to to.

Ferrari je prepolovio svoj cilj proizvodnje električnih automobila do 2030. Prvi EV model (Ferrari Luce) će izaći, ali marka neće žrtvovati svoj identitet. Kako kažu – bez obzira na pogonski sklop, Ferrari mora imati dušu.

Audi i Porsche – oba brenda su odložili ključne električne projekte. Porsche je najavio da će 911 ostati s benzinskim motorom mnogo duže nego što se mislilo, a Audi usporava lansiranje novih EV modela.

Hibridi se vraćaju kao spas

Dok električni automobili gube zamah, hibridi, posebno plug-in hibridi, doživljavaju renesansu. Oni su kompromis koji kupci prihvataju. Daju mogućnost vožnje na struju za grad, ali bez stresa oko punjenja na dužim putovanjima.

Proizvođači su shvatili da je hibrid most između svijeta benzina i struje. I taj most će biti mnogo duži nego što se ranije mislilo.

Cijena povlačenja: 75 milijardi dolara

Prema izračunima Financial Timesa, automobilska industrija je u protekloj godini izgubila najmanje 75 milijardi dolara zbog otkazanih projekata, odgođenih lansiranja i promijenjenih investicijskih planova.

Ovo nije mala korekcija. Ovo je krvavo priznanje da su proizvođači prebrzo zakoračili u budućnost koju kupci nisu tražili.

Šta ovo znači za budućnost?

Ne, ovo nije kraj električnih automobila. Ali jeste kraj iluzija.

Iluzija da će benzinci i dizelaši nestati za deset godina. Iluzija da će kupci masovno preći na struju samo zato što proizvođači to žele. Iluzija da je infrastruktura spremna.

Proizvođači su shvatili da se tržište ne može dirigirati. Kupci će birati ono što im odgovara, a to su za sada i dalje motori s unutrašnjim sagorijevanjem i hibridi.

Električni automobili će biti dio ponude. Ali neće dominirati. Neće ubiti benzinca. Neće preuzeti svijet.

Lista proizvođača koji usporavaju elektrifikaciju

1. Honda – povukla plan o gašenju motora s unutrašnjim sagorijevanjem do 2040. Gubici procjenjeni na 16 milijardi dolara.

2. Mercedes-Benz – odložio planove o potpunoj elektrifikaciji. Benzin i dizel ostaju duže.

3. Ford – smanjuje proizvodnju EV modela, ulaže u hibride.

4. Stellantis – fleksibilnija strategija, više ne forsira struju.

5. Volvo – hibridi ostaju u ponudi mnogo duže nego što je planirano.

6. Rolls-Royce – nastavlja proizvodnju automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i nakon 2030.

7. Bentley – isti slučaj kao Rolls-Royce.

8. Lamborghini – odustao od potpuno električnog modela. Umjesto toga – plug-in hibrid.

9. Audi – usporava lansiranje novih EV modela.

10. Porsche – 911 ostaje s benzinskim motorom duže nego planirano. Hibridi dobijaju na značaju.

Zaključak

Automobilska industrija je provela posljednjih nekoliko godina u euforiji. Sve što nije bilo struja proglašeno je mrtvim. A onda su se proizvođači sudarili sa zidom, zidom realnosti.

Kupci ne žele da plate 50.000-100.000 KM za auto koji će im sutra vrijediti upola manje. Ne žele da razmišljaju o tome gdje će ga puniti na putu do mora. Ne žele da slušaju tišinu umjesto zvuka motora.

Proizvođači su čuli poruku. Vraćaju se hibridima. Produžavaju život benzincima. Odlažu električne planove. I priznaju da su pogriješili.

Električni automobili neće nestati. Ali više niko ne priča o njima kao o jedinoj budućnosti. Jer budućnost, kako se ispostavilo, ne može se narediti, može se samo dočekati. A kupci su odlučili da će s benzincima i hibridima dočekati još dugo.

Podaci o gubicima i promjenama strategija preuzeti su iz izvještaja Financial Timesa i saopštenja proizvođača iz 2025. i 2026. godine.